Udruge se financiraju iz različitih izvora: članarina, donacija, projekata, dotacija, prodaje proizvoda i pružanja usluga. Za pravilno knjiženje nije važno samo odakle je novac stigao, nego i što je udruga zauzvrat morala napraviti. Prema tome se dijele na dvije skupine: recipročni prihodi i nerecipročni prihodi.
Ukratko
- Recipročni prihod nastaje kada udruga nešto isporuči ili napravi, a druga strana joj za to plati. Primjeri su naplaćena edukacija, kotizacija ili prodaja proizvoda.
- Nerecipročni prihod udruga prima bez izravne protučinidbe. Primjeri su donacije, članarine i pomoći.
- Recipročni prihodi priznaju se u razdoblju na koje se odnose, neovisno o tome kada je novac naplaćen.
- Nerecipročni prihodi priznaju se kada su raspoloživi, odnosno naplaćeni.
- Naziv uplate ne odlučuje. Važan je stvarni sadržaj odnosa: što je udruga dala zauzvrat.
Što su recipročni prihodi?
Recipročni prihodi nastaju kada jedna strana drugoj daje određenu vrijednost, a zauzvrat prima odgovarajuću protuvrijednost. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija opisuje ih kao prihode na temelju isporučenih dobara i usluga.
Jednostavno rečeno: udruga nešto isporuči ili napravi, a druga strana joj to plati.
Nerecipročni prihodi su suprotni. To su donacije, članarine, pomoći, doprinosi i prihodi po posebnim propisima, za koje udruga uplatitelju ne isporučuje robu ili uslugu odgovarajuće vrijednosti.
| Recipročni prihodi | Nerecipročni prihodi | |
|---|---|---|
| Što udruga daje zauzvrat | robu ili uslugu odgovarajuće vrijednosti | nema izravne protučinidbe |
| Primjeri | edukacije uz naplatu, kotizacije, prodaja proizvoda, najam prostora | donacije, članarine, pomoći, dotacije |
| Kada se priznaju | u razdoblju na koje se odnose, neovisno o naplati | u razdoblju u kojem su raspoloživi (naplaćeni) |
Najjednostavniji primjer: udruga pruža uslugu
Udruga u okviru svoje gospodarske djelatnosti organizira edukaciju za zaposlenike jednog trgovačkog društva. Ugovorena cijena je 1.000 €. Udruga održi edukaciju, a društvo za nju plati 1.000 €.
Razmjena je jasna:
- udruga pruža edukaciju
- naručitelj plaća 1.000 €
To je recipročan poslovni događaj jer obje strane nešto daju i nešto primaju.
Kada se priznaje recipročni prihod?
Recipročni prihodi priznaju se prema načelu nastanka događaja. Prihod se priznaje u izvještajnom razdoblju na koje se odnosi, neovisno o tome kada je novac naplaćen.
Primjer:
- udruga u prosincu 2026. održi edukaciju vrijednu 1.000 € i izda račun naručitelju
- naručitelj račun plati u siječnju 2027.
Iako je novac stigao tek 2027., usluga je obavljena 2026. Prihod se zato priznaje u 2026. godini.
Kada nastane potraživanje, knjiže se prihod i potraživanje od kupca. Naplatom se poslije samo zatvara potraživanje.
Koji su još prihodi recipročni?
Prodaja proizvoda
Recipročni prihod ne nastaje samo pružanjem usluga. Ako udruga u okviru dopuštene gospodarske djelatnosti izrađuje i prodaje proizvode, i to je recipročni prihod. Kupac plati 30 €, a udruga mu za to da proizvod. Postoji jasna protučinidba, odnosno razmjena vrijednosti.
Kotizacija za edukaciju ili konferenciju
Udruga organizira stručnu konferenciju i naplaćuje kotizaciju od 100 € po sudioniku. Za kotizaciju sudionik dobiva pravo sudjelovanja, edukativne materijale i druge ugovorene sadržaje.
Takva kotizacija u pravilu je recipročni prihod. Sudionik udruzi ne daje donaciju, nego plaća uslugu koju zauzvrat dobiva.
Je li članarina recipročni prihod?
Članarina koju član plaća na temelju članstva u udruzi, u skladu sa statutom ili drugim aktom, nerecipročni je prihod. Zakon je izričito navodi među nerecipročnim prihodima.
No nije dovoljno neku uplatu samo nazvati članarinom. Ako se pod tim nazivom zapravo naplaćuje konkretna usluga ili proizvod, treba sagledati stvarni sadržaj odnosa. Ako osoba uplatom od 50 € zapravo kupuje točno određenu uslugu udruge, naziv „članarina” ne mijenja ekonomsku prirodu te uplate.
Gospodarska djelatnost udruge
Recipročni prihodi najčešće nastaju upravo u gospodarskoj djelatnosti. Udruga je smije obavljati ako je to propisano njezinim statutom i u skladu s posebnim propisima. Višak prihoda nad rashodima mora koristiti isključivo za ciljeve utvrđene statutom.
Gospodarska djelatnost udruge može biti, na primjer:
- organizacija edukacija uz naknadu
- savjetovanje
- prodaja proizvoda
- izdavačka djelatnost
- organizacija događanja uz naplatu
- najam prostora ili opreme
- druge usluge koje udruga naplaćuje korisnicima.
Uz računovodstveno priznavanje prihoda, ovdje treba voditi računa i o porezu na dobit, PDV-u, fiskalizaciji i drugim poreznim obvezama. Udruga čija bi gospodarska djelatnost, da se ne oporezuje, dovela do neopravdanih povlastica na tržištu mora se u roku od osam dana od početka te djelatnosti upisati u registar obveznika poreza na dobit.
To što je netko udruga ne znači automatski da je svaka njegova aktivnost oslobođena poreznih obveza.
Primjer iz prakse: projekt ili prodaja usluge?
Trgovačko društvo uplati udruzi 5.000 €. Samo na temelju uplate ne možemo znati o kakvom je prihodu riječ.
Situacija A: društvo od udruge naručuje deset radionica za svoje zaposlenike i za njih plaća 5.000 €. Postoji izravna protučinidba, pa je to recipročni prihod.
Situacija B: društvo udruzi daruje 5.000 € za provedbu programa za djecu i zauzvrat ne dobiva robu ni uslugu. Izravne protučinidbe nema, pa je to nerecipročni prihod.
Isti iznos i isti uplatitelj mogu se, dakle, knjižiti potpuno drukčije, ovisno o sadržaju odnosa.
Zašto je razlika važna?
Razlika najviše utječe na to kada se prihod priznaje.
Recipročni prihod priznaje se kada je roba isporučena ili usluga obavljena, neovisno o naplati. Nerecipročni prihod priznaje se u razdoblju u kojem je raspoloživ, odnosno naplaćen. Može se priznati i u prethodnom razdoblju ako je naplaćen najkasnije do predaje financijskih izvještaja za to razdoblje.
Pogrešna klasifikacija zato može prihod pomaknuti u pogrešnu godinu i iskriviti financijske izvještaje.
Kod knjiženja uvijek postavite jedno pitanje: što je udruga morala dati ili učiniti zauzvrat za primljeni novac? Ako postoji konkretna protučinidba približno odgovarajuće vrijednosti, najčešće je riječ o recipročnom poslovnom događaju.
Pravilna klasifikacija posebno je važna kod udruga koje uz osnovnu neprofitnu djelatnost pružaju usluge na tržištu ili obavljaju drugu gospodarsku djelatnost.
Često postavljana pitanja
To su prihodi od isporučenih dobara i usluga, kod kojih udruga za primljeni novac daje robu ili uslugu odgovarajuće vrijednosti. Primjeri su naplaćene edukacije, kotizacije, prodaja proizvoda i najam prostora.
U izvještajnom razdoblju na koje se odnosi, neovisno o tome kada je naplaćen. Edukacija održana u prosincu 2026. prihod je 2026. godine i kada je račun plaćen u siječnju 2027.
Ne. Članarine su prema zakonu nerecipročni prihod. Ako se pod nazivom članarine zapravo naplaćuje konkretna usluga, treba sagledati stvarni sadržaj odnosa.
Nije. Donator za uplatu ne dobiva robu ni uslugu odgovarajuće vrijednosti, pa je donacija nerecipročni prihod.
Može. Ako bi neoporezivanje gospodarske djelatnosti udruzi dalo neopravdanu prednost na tržištu, udruga postaje obveznik poreza na dobit. Ovisno o djelatnosti, treba provjeriti i obveze vezane uz PDV i fiskalizaciju.
Trebate pomoć s računovodstvom udruge?
Ako niste sigurni kako razvrstati prihode svoje udruge ili kako urediti gospodarsku djelatnost, javite nam se. U ACT Kontu vodimo računovodstvo neprofitnih organizacija i pomažemo da prihodi budu pravilno razvrstani, a izvještaji uredni.
📞 040/500-872
✉️ info@act-konto.hr
Napomena: Ovaj članak daje opći pregled i ne zamjenjuje savjet za konkretnu situaciju. Prije donošenja odluka provjerite aktualne propise.
Pravna osnova: Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14, 114/22), čl. 26.; Zakon o udrugama, čl. 31.
