„Prodajem svoju staru odjeću na Vintedu. Moram li na to platiti porez?”

Ovo se pitanje posljednjih godina sve češće pojavljuje, osobito nakon uvođenja europskih pravila poznatih kao DAC7.

Ako povremeno prodajete odjeću, obuću, igračke ili druge stvari koje više ne koristite, sama činjenica da ste ih prodali putem Vinteda ne znači automatski da morate platiti porez.

Situacija se, međutim, mijenja ako više ne prodajete vlastite rabljene stvari, nego kupujete robu kako biste je dalje prodavali i na tome zarađivali. Upravo je tu najvažnija razlika.

Što je DAC7 i zašto se povezuje s Vintedom?

DAC7 je europska direktiva (Direktiva Vijeća (EU) 2021/514) kojom su uvedena pravila izvještavanja za digitalne platforme. Platforme poput Vinteda u određenim situacijama moraju prikupiti podatke o prodavateljima i njihovim transakcijama te ih dostaviti nadležnim poreznim tijelima.

U Hrvatskoj je nadležno tijelo Porezna uprava, a za fizičke osobe kao identifikacijski broj koristi se OIB.

Ovdje je važno razlikovati dvije stvari: izvještavanje platforme i obveza plaćanja poreza nisu isto. DAC7, drugim riječima, nije uveo automatski porez na svaku prodaju putem Vinteda.

Kada Vinted dostavlja podatke Poreznoj upravi?

Kod DAC7 pravila spominju se dva praga. Platforma izvještava o prodavatelju koji tijekom kalendarske godine ostvari:

• 30 ili više prodaja ili
• više od 2.000 eura naknade ostvarene prodajom.

Dovoljno je ispuniti jedan od ta dva uvjeta. Kada prodavatelj dosegne kriterije za izvještavanje, platforma može zatražiti dodatne podatke potrebne za ispunjavanje svojih obveza.

To, međutim, ne znači da je 30 prodaja = automatski porez, niti da je 2.000 eura prodaje = automatski porez.

Riječ je o kriterijima povezanima s obvezom izvještavanja platforme, a ne o jednostavnoj granici nakon koje svaka prodaja postaje oporeziva.

Zato ni logika „imam još pet prodaja do 30 pa ću onda stati” nije dobar način promatranja porezne obveze. Broj prodaja nije jedino što je važno.

Prodajem svoju staru odjeću – moram li platiti porez?

Povremenu prodaju vlastitih rabljenih stvari treba razlikovati od obavljanja djelatnosti radi ostvarivanja zarade.

Primjerice, prije dvije godine kupili ste jaknu za 150 eura. Više je ne nosite i putem Vinteda prodate je za 50 eura. Ili imate djecu pa prodajete odjeću, obuću i igračke koje su prerasla.

To nije ista situacija kao kada ciljano nabavljate robu kako biste je dalje preprodavali. Zato ključno pitanje nije samo „Koliko sam novca dobila putem Vinteda?”, nego i „Što prodajem, zašto to prodajem i na koji način?”

Kada prodaja putem Vinteda počinje izgledati kao posao?

Zamislimo drugačiju situaciju. Redovito pronalazite odjeću po povoljnim cijenama na rasprodajama ili kod drugih prodavatelja. Kupujete je zato da biste je potom prodali putem Vinteda po višoj cijeni.

Primjerice, kupite 20 komada odjeće za ukupno 300 eura i zatim ih prodate za 600 eura.

Ako se takav način prodaje ponavlja, roba se ciljano nabavlja radi daljnje prodaje, a cilj je ostvarivanje zarade, više nije riječ o klasičnoj rasprodaji vlastitog ormara. Tada se otvara pitanje ima li takva aktivnost obilježja gospodarske djelatnosti te koje porezne i druge obveze iz toga proizlaze.

Drugim riječima, nije presudan samo broj prodanih komada. Važni su kontinuitet aktivnosti, način nabave robe i namjera ostvarivanja zarade.

Što ako nešto prodam skuplje nego što sam kupila?

Nijedna prodaja s razlikom u cijeni sama po sebi ne znači da se bavite trgovinom.

Ako ste neku stvar kupili za 100 eura, koristili je određeno vrijeme i poslije je prodali za 120 eura, takva pojedinačna situacija nije isto što i organizirana preprodaja robe.

Drugačije je ako ciljano kupujete proizvode za 100 eura kako biste ih odmah ili ubrzo prodali za 120 ili 150 eura i takav postupak redovito ponavljate. Ponovno se vraćamo na isto: važni su okolnosti, učestalost, kontinuitet i svrha prodaje.

Što ako Vinted pošalje moje podatke Poreznoj upravi?

Ni to samo po sebi ne znači da imate porezni dug.

Vinted kao digitalna platforma ima vlastite obveze izvještavanja. Porezna tijela zatim na temelju dostupnih podataka i okolnosti mogu utvrđivati postoji li kod pojedinog prodavatelja porezna obveza.

Zato zahtjev Vinteda da dostavite OIB ili druge podatke potrebne za DAC7 izvještavanje ne treba automatski poistovjećivati s obvezom plaćanja poreza.

Ako češće prodajete putem digitalnih platformi, ipak je dobro voditi računa o dokumentaciji. Preporučljivo je čuvati:

• podatke i račune o kupnji, ako ih imate
• podatke o cijeni po kojoj ste predmet kupili
• podatke o cijeni po kojoj ste ga prodali
• datume kupnje i prodaje
• evidenciju transakcija
• drugu dokumentaciju povezanu s prodajom.

Takvi podaci mogu biti korisni ako se s vremenom poveća broj prodaja ili bude potrebno objasniti prirodu transakcija.

Tri primjera: kada je riječ o privatnoj prodaji, a kada o preprodaji?

Primjer 1: Ana rasprodaje ormar

Ana je tijekom nekoliko godina kupila mnogo odjeće koju više ne nosi. Odlučila je raščistiti ormar i putem Vinteda tijekom godine prodala 35 komada za ukupno 900 eura.

Činjenica da je imala više od 30 prodaja sama po sebi ne znači da automatski mora platiti porez. Važna okolnost jest to što prodaje vlastite rabljene stvari, a nije nabavljala robu radi daljnje prodaje.

Primjer 2: Ivana kupuje odjeću radi preprodaje

Ivana redovito pronalazi povoljnu odjeću na rasprodajama. Kupuje je s namjerom da je ponovno proda te redovito objavljuje nove artikle na Vintedu. Komad odjeće, primjerice, kupi za 10 eura, a zatim ga prodaje za 20 ili 25 eura.

Ovdje više ne govorimo samo o povremenoj prodaji vlastitih stvari. Ako je takva aktivnost kontinuirana i usmjerena na ostvarivanje zarade, potrebno je provjeriti porezni i poslovni status takve aktivnosti.

Primjer 3: roditelji prodaju dječju odjeću

Roditelji putem Vinteda prodaju odjeću, obuću i igračke koje su njihova djeca prerasla. Tijekom godine prodaju, primjerice, 40 komada za ukupno 1.200 eura.

Sama činjenica da su imali više od 30 prodaja ne znači automatski da moraju otvoriti obrt ili platiti porez. I ovdje je važno što se prodaje i zbog čega.

Vinted nije „porezna rupa”, ali ni svaka prodaja nije poslovanje

Digitalne platforme nisu prostor u kojem porezna pravila prestaju vrijediti. Jedna od svrha DAC7 pravila upravo je omogućiti poreznim tijelima bolji uvid u određene aktivnosti koje se odvijaju putem digitalnih platformi.

S druge strane, pogrešno je zaključiti da svatko tko proda nekoliko desetaka svojih stvari putem Vinteda automatski obavlja gospodarsku djelatnost i mora platiti porez.

Ključna je razlika između prodaje vlastitih stvari koje vam više nisu potrebne i sustavne nabave i prodaje robe radi ostvarivanja zarade.

Što napraviti ako putem Vinteda prodajete veći broj stvari?

Ako ste jednostavno odlučili raščistiti ormar i prodati stvari koje više ne koristite, sam DAC7 prag za izvještavanje nije razlog za paniku.

Ako, međutim, redovito kupujete robu radi daljnje prodaje, ostvarujete maržu i prodaja postaje kontinuirana aktivnost, situaciju je dobro provjeriti prije nego što nastanu problemi. Tada treba utvrditi:

• je li potrebno registrirati djelatnost
• kako evidentirati nabavu i prodaju
• koji se porezni propisi primjenjuju
• postoje li obveze povezane s PDV-om
• kako pravilno evidentirati primitke i troškove.

Zaključak: nije presudan broj prodaja, nego ono što zapravo radite

Prodajete vlastitu rabljenu odjeću? To samo po sebi ne znači da morate platiti porez.

Imali ste 30 ili više prodaja? Ni to samo po sebi ne znači da morate platiti porez.

Vinted je vaše podatke dostavio Poreznoj upravi u okviru DAC7 izvještavanja? Ni to samo po sebi ne znači da imate porezni dug.

Ali ako putem Vinteda kontinuirano kupujete i prodajete robu s ciljem ostvarivanja zarade, tada više nije dovoljno reći: „Samo prodajem preko aplikacije.” Takvu aktivnost treba sagledati iz porezne i poslovne perspektive.

Zato nemojte gledati samo koliko ste stvari prodali. Važnije je što prodajete, zašto to prodajete i kako prodajete.

Niste sigurni je li vaša prodaja putem Vinteda još uvijek privatna?

Ako vam je prodaja putem digitalnih platformi s vremenom prerasla u redovitu aktivnost, bolje je na vrijeme provjeriti svoj status nego čekati da nedoumica preraste u porezni problem.

U ACT Kontu pomažemo procijeniti je li riječ o privatnoj prodaji ili djelatnosti koju treba registrirati te kako pravilno postaviti evidenciju, poreze i poslovanje od samog početka.

Napomena: Ovaj članak daje opći pregled i ne zamjenjuje savjet za konkretnu situaciju. Porezni status prodaje ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, zato je prije donošenja odluka potrebno provjeriti aktualne propise i upute Porezne uprave.

Izvori: Porezna uprava – Obveze za operatere platformi (DAC7); Vinted – DAC7