Upravljanje financijskim tokovima unutar grupacija poduzeća zahtijeva iznimnu preciznost, ne samo zbog internih računovodstvenih standarda, već prvenstveno zbog strogih poreznih propisa Republike Hrvatske. Jedan od ključnih elemenata koji regulira ove odnose je propisana kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba. Nedavno objavljena Odluka u Narodnim novinama br. 150/25 precizira uvjete za nadolazeću 2026. godinu, postavljajući jasne okvire za porezno priznate rashode i prihode po osnovi kamata.
Što donosi 2026. godina?
Sukladno članku 14. stavku 3. Zakona o porezu na dobit, Ministarstvo financija redovito utvrđuje referentnu stopu koja služi kao mjerilo za “tržišnu” cijenu novca u transakcijama povezanih subjekata. Za fiskalnu 2026. godinu, ta je stopa utvrđena u iznosu od 2,65 % godišnje.
Ova brojka predstavlja prag iznad ili ispod kojeg nastaju određene porezne obveze. Njezina je primarna funkcija spriječiti neizravni prijenos dobiti u inozemstvo ili između povezanih subjekata s različitim poreznim tretmanima putem nerealno visokih ili niskih kamata.
Tko se smatra povezanom osobom?
Razumijevanje definicije povezanih osoba ključno je za ispravnu primjenu ovog propisa. Prema hrvatskom zakonodavstvu, povezane osobe su subjekti kod kojih postoji odnos koji omogućuje utjecaj na poslovne odluke. To se najčešće očituje kada jedna osoba sudjeluje u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili kada iste osobe imaju kontrolu nad više različitih društava.
Posebnu pažnju treba obratiti na činjenicu da se povezanim osobama smatraju i rezidenti (domaća poduzeća), ako jedan od njih uživa povlašteni porezni status, poput niže stope poreza na dobit, ili ima zakonsko pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih razdoblja. Osnovna svrha ovih odredbi je osigurati primjenu “tržišnog načela”. Riječ je o konceptu prema kojem se odnosi između povezanih subjekata moraju odvijati pod istim uvjetima kao da su sklopljeni između potpuno neovisnih strana.
Porezni tretman: Prihodi i rashodi
Propisana stopa od 2,65 % funkcionira kao dvosmjerni kontrolni mehanizam u poreznom sustavu:
- Najniža stopa kod davanja zajmova: Kada poduzetnik daje zajam povezanoj osobi nerezidentu, on mora obračunati kamatu od najmanje 2,65 %. Ako ugovori nižu stopu, porezna osnovica će mu se prilikom sastavljanja Obrasca PD povećati za razliku do propisane visine.
- Najviša stopa kod primanja zajmova: Kada poduzetnik prima financijska sredstva od povezane osobe nerezidenta, priznati porezni rashod iznosi maksimalno 2,65 %. Bilo koji iznos kamate koji prelazi ovu granicu smatrat će se porezno nepriznatim troškom, što izravno povećava obvezu poreza na dobit.
Praktični primjer i posljedice odstupanja
Da bismo ovo ilustrirali, zamislimo situaciju u kojoj Društvo A daje zajam povezanom društvu u iznosu od 50.000 €. Ako ugovore kamatu od 1 %, dok je propisana 2,65 %, razlika od 1,65 % tretirat će se kao prihod koji je Društvo A propustilo ostvariti, te će za taj iznos morati uvećati svoju poreznu osnovicu.
S druge strane, ako Društvo B prima zajam uz ugovorenu kamatu od 4 %, samo će se dio do 2,65 % priznati kao trošak koji umanjuje dobit. Razlika iznad toga predstavlja neto trošak koji ne utječe na smanjenje poreza.
Zaključak
Pravilna primjena kamatne stope na zajmove između povezanih osoba jedan je od najvažnijih instrumenata porezne kontrole u Hrvatskoj. Za poduzetnike je od presudne važnosti da za 2026. godinu pravovremeno usklade svoje ugovore o zajmu s objavljenom stopom od 2,65 %. Time se izbjegavaju naknadne porezne korekcije, kamate na nepravovremeno plaćen porez i potencijalne sankcije tijekom poreznog nadzora. U svijetu gdje je transparentnost poslovanja sve važnija, poštivanje ovih pravila osigurava stabilnost i predvidljivost poreznog položaja svakog poduzeća.
