Razlikujemo različite vrste bolovanja, pa tako su i refundacije tih bolovanja isto različite. Neke odmah terete Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok druge prvih 42. kalendarska dana isplaćuje poslodavac (ili 7. dana ako se radi o invalidu rada), a tek nakon toga ima pravo na refundaciju od HZZO-a.

Radnik je dužan poslodavcu u roku od 3 dana od oboljenja dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad. Ako radnik to ne učini, poslodavac mu nije obavezan isplatiti plaću.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće. Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće na teret HZZO-a je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.

Kako bi se utvrdilo koji iznos mora obavezno platiti poslodavac potrebno je izraditi prosjek plaće za prethodnih 6 mjeseci prije nego je nastupilo bolovanje. Radnik mora imati minimalno 2 mjeseca staža kako bi se mogao izračunati prosjek plaće. Ako radnik nema ni jednu isplaćenu plaću unatrag 6 mjeseci tada da bi mogao ostvariti naknadu plaće na teret HZZO-a mora imati radni staž u posljednje dvije godine najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima.

Prema čl. 51. Zakona, ako radniku istekne ugovor o radu za vrijeme bolovanja on ima pravo na naknadu najviše 30 dana od prestanka radnog odnosa. Isto tako naknade za bolovanje bez obzira tko ih isplaćuje izuzete su od ovrhe.

Naknada plaće u iznosu 100% od osnovice se isplaćuje za naknadu plaće

• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,
• za vrijeme korištenja rodiljnog  dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena,
• za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,
• za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
• za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava

Za prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno za prvih 7 dana privremene nesposobnosti za rad za invalida rada u slučaju ako je osiguranik:

• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu
• privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje ne može obaviti izvan radnog vremena

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a

Od 43. dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno od 8. dana privremene nesposobnosti za rad za invalida rada u slučaju ako je osiguranik:

• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,
• privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje ne može obaviti izvan radnog vremena

Od 1. dana privremene nesposobnosti za rad:

• zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta
• zbog njege oboljelog djeteta (pod djetetom smatra se vlastito dijete, posvojeno dijete, pastorče, dijete u partnerskoj skrbi, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj)  ili supružnika ( pod supružnikom smatra se bračni, izvanbračni, životni partner i neformalni životni partner sukladno propisima o obiteljskim odnosima i propisima koji uređuju životno partnerstvo osoba istog spola),
• zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Kada se naknada plaće isplaćuje direktno od HZZO-a

Od 1. dana u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog:

• izolacije osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
• transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
• komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem
• korištenja rodiljnog  dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama,
• dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,

Kada poslodavac traži refundaciju od HZZO-a za isplaćenu plaću mora priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. Potvrda o plaći (R1)
2. Izvješće o bolovanju (doznaka)
3. Dokaz o isplaćenoj nadoknadi
4. Zahtjev za refundacijom

Valja napomenuti da, ako radnik ima veću plaću od maksimalnog iznosa kojeg HZZO refundira tada poslodavac mora na razliku uplatiti poreze i doprinose, tj. tretirati kao plaću. Do iznosa od 4.257,28 kn poslodavac uplaćuje radniku samo neto plaću (bez poreza i doprinosa) i navedeno potražuje od HZZO-a.

Njega djeteta

Naknadu za njegu djeteta od prvog dana isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a.

Radnik ima pravo na 100% plaće za njegu djeteta mlađeg od 3 godine, a za dijete starije od 3 godine i njegu supružnika ima pravo na 70% plaće, ali do maksimalnog iznosa od 4.257,28 kn za puni mjesec na bolovanju.

Isto tako ako je jedan roditelj nezaposlen ili već koristi bolovanje za njegu djeteta, tada drugi roditelj ne može koristiti bolovanje.

Primjer izračuna bolovanja:

Radnik ima prosječnu neto plaću unatrag 6 mjeseci prije nego je nastupilo bolovanje za njegu djeteta mlađeg od 3 godine u iznosu od 7.000,00 kn. Kako je radnik bio na bolovanju cijeli mjesec poslodavac mu može isplatiti 4.257,28 kn neto bez plaćanja poreza i doprinosa. Poslodavac može odlučiti da radniku isplati puni iznos plaće, ali tada na razliku do 7.000,00 kn tj. iznos 2.742,72 kn neto mora preračunati u bruto plaću i platiti sve zakonom određene poreze i doprinose.