Financijski planovi društvenih poduzeća

Preporuča se za svaku organizaciju bez obzira na pravni oblik da donosi financijske planove koje će prihvaćati najviše tijelo upravljanja. Iako poduzeća i zadruge nemaju zakonske obveze za to, udruge tj. neprofitne organizacije moraju po Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija donositi financijske planove.

Obavezni sadržaj financijskog plana za udrugu

Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.

Gore navedena neprofitna organizacija mora usvojiti financijski plan najkasnije do 31.12. tekuće godine za narednu. Plan usvaja najviše tijelo upravljanja.

Financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od:

– plana prihoda i rashoda (sa planiranim rezultatom poslovanja 31.12. tekuće godine)

– plana zaduživanja i otplata

– obrazloženja financijskog plana

U obrazloženju financijskog plana potrebno je stavke prihoda i rashoda povezivati sa planiranim programom rada i aktivnostima, te objasniti parametre koji su se koristi kod izračuna pojedinih pozicija prihoda i rashoda. Plan prihoda i rashoda se mora izrađivati najmanje po skupinama sukladno kontnom planu propisanom za neprofitne organizacije.

Primjer financijskog plana:

Primjer obrazloženja financijskog plana:

Što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću u udrugama?

Pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela, bez namjere stjecanja dobitka, koje udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe organiziraju za vrijeme obavljanja njihove osnovne djelatnosti ili aktivnosti, za potrebe svojih djelatnika i članova u svojim poslovnim prostorima ne smatra se ugostiteljskom djelatnošću.

Što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću?

  • pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove, članove drugih vatrogasnih organizacija te građane, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše 4 puta u jednoj kalendarskoj godini, uz prethodnu prijavu mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu, najkasnije 3 dana prije održavanja navedenih događaja, te obvezu izdavanja čitljivog i točnog računa za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu
  • pripremanje i usluživanje jela, napitaka i pića (alkoholnih i bezalkoholnih), bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorijama
  • pripremanje i posluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju udruge i ustanove nacionalnih manjina u svojim prostorijama i prostorima održavanja manifestacija radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta
  • pružanje usluga prehrane i smještaja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, ako te usluge pružaju djelatnici navedenih ustanova djelatnicima ili korisnicima svojih ustanova, ili djelatnicima ili korisnicima neke druge od navedenih ustanova
  • pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnika Oružanih snaga RH i djelatnika Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, ako te usluge pružaju djelatnici tih Ministarstava, djelatnicima ili pripadnicima tih Ministarstava, kao i na pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnicima Ministarstava obrane i oružanih snaga drugih država
  • organiziranje prehrane i smještaja koje organizira Savez izviđača Hrvatske i njegove udruge – članice, za članove Saveza izviđača Hrvatske i Svjetske organizacije izviđačkog pokreta, radi obavljanja djelatnosti udruge
  •  pružanje usluga prehrane (“toplog obroka”), napitaka i bezalkoholnih pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje za potrebe svojih djelatnika organiziraju pravne i fizičke osobe te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za vrijeme trajanja radnog vremena, a udruge za svoje članove u svojim poslovnim prostorijama i prostorima dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili aktivnost
  • pripremanje i posluživanje jela, napitaka i pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorima (čl. 6. st. 1. t. 6.);

Povremeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti

Udruge kao sudionici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i/ili jedinice lokalne samouprave ili drugi organizator, uz odobrenje jedinice lokalne samouprave, mogu na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića, napitaka. Njihova obaveza je uz odobrenje JL(R)S-a imati i istaknute cijene te izdavati račun za pruženu uslugu.

Paušalni obrt od A do Z

Mogućnost otvaranja paušalnog obrta uvelike smanjuje troškove poslovanja početnicima jer lako zadovoljite sve zakonske obveze bez angažiranja stručnih osoba. Jedina manjka obrta u odnosu na j.d.o.o. je što u obrtu za svoje poslovanje odgovarate cjelokupnom svojom imovinom.

Poslovanje obrtnika paušalista regulirano je Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 1/17).

Postupak otvaranja paušalnog obrta

Najjednostavniji postupak je ponajprije otići u ured za gospodarstvo sukladno vašem sjedištu i pitati što vam sve treba za otvaranje paušalnog obrta. Uredi se znadu razlikovati od županije do županije, pa da ne šećete bezveze.

Ukratko u uredu državne uprave u vašem gradu/županiji nakon popunjavanja zahtjeva (definiranje naziva obrta i djelatnosti) i plaćanja troškova dobivate kroz par dana rješenje o upisu u obrtni registar. Sa tim dokumentom možete dalje izraditi pečat, otvoriti žiroračun u banci te se prijaviti na mirovinsko osiguranje i poreznu upravu kao obrtnik paušalist.

Postupak otvaranja jasno opisan na stranicama plavog ureda.

Uvjeti da uopće možete otvoriti paušalni obrt su:

1) ako ste poljoprivrednik onda ne smijete biti u sustavu PDV-a

2) vaši godišnji naplaćeni primici ne smiju premašiti 300.000 kn

Ako zadovoljavate sve uvjete rok za prijavu Poreznoj upravi je 8 dana prije početka obavljanja nove paušalne djelatnosti. A ako ste postojeći obrtnik koji želi preči na paušalno oporezivanje rok za prelazak je 15.01. tekuće godine ako vam primici u prethodnoj nisu premašili 300.000 kn.

Obveza vođenja poslovnih knjiga

Kao paušalist  obvezni ste voditi samo evidenciju o ostvarenom prometu na obrascu KPR, u kojoj se osim računa naplaćenih u gotovini, upisuju i računi koji su naplaćeni bezgotovinskim putem.

Isto tako obvezni ste do 15. siječnja tekuće godine predati u poreznu upravu Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti te uplaćenom paušalnom porezu i prirezu poreza na dohodak na obrascu PO-SD. U navedeno izvješće je potrebno tromjesečno upisati promete koje ste imali upisane u obrascu KPR (knjiga prometa), te uplaćeni tromjesečni porez i prirez. U poslovne primitke koji se iskazuju u PO-SD obrascu, potrebno je uključiti i primitke po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora primljenih za samostalnu djelatnost. Znači sve što ste dobili u gotovini ili na žiroračun morate upisati u obrazac PO-SD.

S motrišta drugih propisa, ovisno o djelatnosti kojom se bavite potrebno je voditi neke dodatne evidencije:

  • Svi paušalni obrtnicu moraju izdavati račun bez obzira da li radili gotovinom ili putem žiroračuna. Oslobođenje od obveze izdavanja računa odnosi se samo na paušaliste koji vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima.
  • Ako imate zaposlene radnike tada trebate predavati sve obrasce vezano uz radne odnose (prijave, odjave, isplatne liste, JOPPD obrasce i sl.)
  • Ako se bavite trgovinom tada je potrebno imati evidencije o stanju robe tj. knjigu popisa i ostale robne evidencije. Ista situacije je i kod ugostitelja- potrebno je voditi evidencije robe
  • Ako naplaćujete svoju robu/usluge u gotovini tada je potrebno imati i fiskalnu blagajnu, opće akte o blagajničkom poslovanju i certifikat i prijavu fiskalizacije u poreznu upravu.

Kolike su moje obveze prema državi?

Paušalisti moraju plaćati porez i prirez ovisno o primitcima, te doprinose ovisno da li jesu ili nisu u radnom odnosu.

Porez i prirez se plaća tromjesečno na temelju rješenja PU. Npr. porez na razdoblje 01.01.-31.03. trebate platiti najkasnije do 31.03.

Ako zaradite više od 300.000 kn u toku godine prestajete biti paušalni obrtnik, ulazite u sustav PDV-a i vodite svoje poslovne knjige kao svaki drugi obrtnik stoga dobro planirajte svoje godišnje primitke.

Ostvareni ukupni primici Godišnja porezna osnovica Godišnji paušalni porez na dohodak Godišnji paušalni prirez (grad ZG) – 18%
Od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.530,00 275,40
Od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 2.070,00 372,60
Od 115.000,01 do 149.500,00 22.425,00 2.691,00 484,38
Od 149.500,01 do 230.000,00 34.500,00 4.140,00 745,20
Od 230.000,01 do 300.000,00 45.000,00 5.400,00 972,00

Paušalni porez uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika.

Primjer uplate:

Grad Samobor

Žiroračun: HR7510010051738012004

Model: HR68

Poziv na broj: 1449 – OIB obveznika uplate poreza

Osim poreza i prireza potrebno je plaćati i doprinose. Doprinosi se uplaćuju zasebno svaki na svoj žiroračun gdje informacije u uplatnim računima dajemo u nastavku. Isto tako različiti su iznosi doprinosa s obzirom da li radite kod drugog poslodavca ili ne. Imajte na umu da se doprinosi svake godine mijenjaju s obzirom na promjenu osnovice plaća pa provjerite prije uplate doprinosa za siječanj na web stranicama obrtničke komore koji su novi iznosi doprinosa za plaćanje.

Izvor tablica: www.plaviured.hr

Osim poreza i doprinosa u drugoj godini poslovanja paušalni obrti su obvezni plaćati i članarinu Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Besplatna on-line edukacija za mlade nezaposlene za financijskog administratora u društvenom poduzeću

Kada ste osoba koja nakon završetka škole dolazi na neko radno mjesto treba vam određeno vrijeme prilagodbe. Administracija je specifičan posao koji osim teorije koju ste stekli u školi zahtjeva i puno znanja u praksi.

ACT KONTO d.o.o. zajedno sa partnerima GONG, ZEF i Synergia savjetovanje d.o.o. u sklopu projekta FAIR net – Mreža FAIR (Financije, Administracija i Računovodstvo) poslovanja u društvenim poduzećima želi pomoći mladim nezaposlenim osobama da kroz edukaciju za financijskog administratora steknu praktična znanja iz poručja ljudskih resursa, financijske administracije u društvenim poduzećima, projektne administacije, financijskog i projektnog izvještavanje. S obzirom da svaki pravni oblik ima svoje specifičnosti naša edukacija obuhvaća 3 pravna oblika – udruga, zadruga i d.o.o.

Edukacije će se odvijati putem on-line edukacijskog sustava uz 3 fizička susreta sa predavačima te kontinuiranim grupnim on-line konzultacijama sa mentorima.

Edukacija je namijenjena mladim nezaposlenim osobama do 25 godina i sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela, projektnog zadatka te on-line provjere znanja.

Prijave su otvorene do 12.10.2017. putem maila: pnagradic@zef.hr. Nakon završene edukacije svaki kandidat dobiva potvrdu o završenoj edukaciji za “Financijskog administratora u društvenom poduzeću”, a oni najbolji imaju priliku odraditi praksu u jednom od partnerskih organizacija ovisno o mjestu stanovanja. Program stručne prakse započinje u veljači, a odvijat će se u Zagrebu, Splitu i Čakovcu.
Nakon završetka edukacije sudionici će postati članovi FAIR net mreže te imati mogućnost daljnjeg usavršavanja, razmjene znanja i iskustava, te mogućnost zapošljavanja u nekoj od organizacija članica FAIR net mreže.

Društveno poduzeće – koji pravni oblik odabrati?

Odlučili ste pokrenuti nešto svoje i prva nedoumica na koju ste naišli bilo je koji pravni oblik odabrati. To je pitanje koje muči sve one koji su se u barem jednom trenu odlučili za okretanje nove stranice u svom životu. Na žalost, puno je onih koji još uvijek nisu sigurni ni u razliku između obrta i tvrtke, a kada tu dodate i druge gospodarske subjekte poput zadruga, ustanova, OPG-a ili čak udruga, zbrka je još i veća. Posebno ako želite osnovati društveno poduzeće, pojam koji je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznat.

U nastavku teksa pokušat ću vam, na temelju iskustva iz prakse, dati svojevrsni vodič u kojem ćete naći detaljne informacije i savjete kako se snaći u moru birokracije te, nadam se, inspirirati ostale da se odluče za korak pokretanja vlastitog (društveno) poduzetničkog pothvata. Nastavi čitati “Društveno poduzeće – koji pravni oblik odabrati?”

Zapošljavanje osoba s invaliditetom – prilika ili opterećenje?

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13 i 152/14) poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika, moraju imati zaposlenu jednu osobu s invaliditetom. U suprotnom plaćaju penale od oko 900 kn mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koju nisu zaposlili, a trebali su.

No, usprkos tome, brojni poslodavci će radije platiti kaznu, nego zaposliti radnika/icu s invaliditetom. Čak i ako stavimo na stranu nerazumljivu ljudsku i društvenu neosjetljivost prema problemima naših sugrađana s invaliditetom i poteškoćama s kojima se susreću prilikom integracije na tržište rada, i jednostavna financijska računica pokazuje da je to pogrešan pristup.

Na žalost, mnogi poduzetnici nisu informirani da za zapošljavanje osoba s invaliditetom mogu koristiti različite poticaje te pokriti cjelokupni trošak plaće takvog/e radnika/ice.

Osim više-manje poznatih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) postoje i subvencije za zapošljavanje osoba s invaliditetom od Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Nastavi čitati “Zapošljavanje osoba s invaliditetom – prilika ili opterećenje?”

Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola – tko i kako?

Do kraja ožujka zakonski zastupnik neprofitne organizacije obavezan je provesti samoprocjenu učinkovitosti i djelotvornosti funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola u organizaciji za prethodnu godinu. Nakon popunjavanja Upitnika dužan je izvijestiti najviše tijelo neprofitne organizacije o provedenoj samoprocjeni. Ovo se može riješiti i e-poštom, jer tijelo ne mora usvojiti navedenu samoprocjenu već ju samo primiti na znanje. Nastavi čitati “Upitnik o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola – tko i kako?”

Što sve moramo voditi kao udruga?

Početkom siječnja mnoge udruge prikupljaju godišnju članarinu. Za primljenu uplatu izdaju uplatnice (svaka čast blagajniku/ici koji/a ih potom mora sve zavesti u Knjigu blagajne!), ali nisam primijetila da itko od njih traži OIB osobe na koju glasi uplatnica. Naime, po Zakonu o udrugama (NN74/14) svaka udruga mora voditi popis članova koji obavezno sadrži podatke o: Nastavi čitati “Što sve moramo voditi kao udruga?”