Društveno poduzeće – koji pravni oblik odabrati?

Odlučili ste pokrenuti nešto svoje i prva nedoumica na koju ste naišli bilo je koji pravni oblik odabrati. To je pitanje koje muči sve one koji su se u barem jednom trenu odlučili za okretanje nove stranice u svom životu. Na žalost, puno je onih koji još uvijek nisu sigurni ni u razliku između obrta i tvrtke, a kada tu dodate i druge gospodarske subjekte poput zadruga, ustanova, OPG-a ili čak udruga, zbrka je još i veća. Posebno ako želite osnovati društveno poduzeće, pojam koji je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznat.

U nastavku teksa pokušat ću vam, na temelju iskustva iz prakse, dati svojevrsni vodič u kojem ćete naći detaljne informacije i savjete kako se snaći u moru birokracije te, nadam se, inspirirati ostale da se odluče za korak pokretanja vlastitog (društveno) poduzetničkog pothvata.

Koji pravni oblik društvenog poduzeća odabrati, a da zadovoljite formalne kriterije?

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine jasno definira 9 kriterija za prepoznavanje društvenih poduzetnika. S obzirom da se nadamo da ćemo kao društveno poduzeće imati neke olakšice i poticaje, moramo se potruditi da s obzirom na odabrani pravni oblik zadovoljimo i te kriterije.

1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.

2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavijanjem svoje poduzetničke djelatnosti.

4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.

5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja.

6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.

7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.

9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu9, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice

Bila sam sudionica osnivanja različitih pravnih oblika društvenih poduzeća, od udruge koja obavlja gospodarsku djelatnost, preko d.o.o.-a, ustanove pa do zadruge. I danas sam direktorica d.o.o.-a koji je naišao na niz prepreka zbog „eksperimetiranja“ kod prijenosa vlasništva, borbe sa birokracijom i pokušaja prilagodbe osnivačkih akata našoj misiji i vizije, te ciljevima trostruke bilance (3BL).

U slučaju našeg d.o.o. koliko god eksperimentirali i mislili da jesmo društveno poduzeće, bili smo šokirani informacijom da kroz osnivački akt dokažemo kriterij broj 2. iz Strategije. Jedno je ono što mislimo, a drugo što možemo dokazati.

Dokazi da zadovoljavate kriterije isčitavat će se iz 3 dokumenta: osnivački akti, financijski izvještaji i izvještaj o društvenoj reviziji/utjecaju.

Stoga već prilikom odabira i osnivanja društvenog poduzeća treba sagledati sve elemente koji mogu utjecati na vaše buduće poslovanje. Ovo su neka od naših iskustava:

D.O.O.

Kod osnivanja d.o.o. trebate ili izjavu o osnivanju (ako je jedan vlasnik) ili društveni ugovor (ako ima više vlasnika). Taj vaš osnivački akt je čista špranca javnobilježničkog ureda i nema dodatne elemente za prepoznavanje društvenog poduzetnika, osim ako ih vi u startu ne tražite da se definiraju i navedenom aktu. U osnivački akt bi trebalo dodati 3BL ciljeve, način raspodjele dobiti, način odlučivanja, podjele imovine nakon zatvaranja poduzeća.

Kod nas smo, primjerice, s obzirom da je udruga koja je osnovala tvrtku prenijela vlasništvo na zaposlenice, u društveni ugovor stavili da svaka osoba bez obzira na udio u kapitalu ima 1 glas, te da nema isplate dobiti vlasnicima. Jednim dijelom imamo zadovoljene kriterije, ali nam u društvenom ugovoru nigdje eksplicitno ne piše da mi jesmo društveno poduzeće i po čemu se razlikujemo od drugih poduzeća, te što radimo sa imovinom po kriteriju broj 9. Isto tako troškovi stalnog mijenjanja osnivačkih akata su dosta veliki (3.000-5.000 kn), pa dodavanje/mijenjanje vlasnika košta više nego ima koristi. I nadalje nam ostaje otvoreno pitanje kako ostale dionike uključiti u odlučivanje, a da bude pravno regulirano i ne stvara dodatne troškove.

E sad, ako je udruga vlasnik d.o.o.-a onda je već zakonom definirano da sva dobit poduzeće ide udruzi koja je mora koristiti za ostvarenje svojih ciljeva. U ovom slučaju je problem kriterij broj 5. jer po našim važećim Zakonu o trgovačkim društvima, zakonski zastupnik udruge jedini mora sudjelovati na skupštini poduzeća i donositi odluke. Naravno da se to može promijeniti na skupštini udruge i donijeti odluka da ona odlučuje o prihvaćanju financijskih i narativnih planova i izvještaja, te strateških planova za poduzeće (jeftinija je varijanta :)).

USTANOVA

Naš primjer ustanove je ustanova socijalne skrbi kojoj su osnivači udruga i JLP(R)S. Koliko god je to inovativan primjer udruživanja, procedure i hijerarhija u JLP(R)S-u ograničavaju u nekim pogledima razvoj ustanove zbog sporog donošenja odluka. Isto tako Zakon o socijalnoj skrbi ograničava djelovanje ustanove, te zadovoljenje ponajviše kriterije broj 7. vezanog uz demokratsko upravljanje.

ZADRUGA

Iz iskustva govoreći najbolji pravni oblik i primjer društvenog poduzeća koji može zadovoljiti sve kriterije iz strategije. U praksi zadruga može u svojim pravilima definirati sve elemente bitne da bi postali društveni poduzetnici. S obzirom da je u Hrvatskoj slučaj da najviše društveno-poduzetničkih pothvata kreće od udruga, postavlja se pitanje kako naći 7 članova koliki je minimalan broj za osnivanje zadruge. Dešavaju se situacije da se pošto-poto nalazi 7 osoba ili organizacija kako bi se mogla osnovati zadruga, a da osnivači ne dijele ista načela ili se ne vode zadružnim načelima što dovodi do lošeg upravljanja ili čak zatvaranja zadruga.

GOSPODARSKA DJELATNOST UDRUGE

Po meni, jedan od dobrih početnih oblika pokretanja društveno-poduzetničkog pothvata dok je on još u nekoj testnoj fazi. Registracija gospodarske djelatnosti ide kroz prijavu organizacije u sustav poreza na dobit kod Porezne uprave. Naravno da organizacija mora imati navedene gospodarske djelatnosti i u svom statutu i da dobit mora koristiti za ostvarenje svojih ciljeva. Ostale kriterije udruga može lako statutarno definirati i to uz minimalne troškove. Ali ako ta gospodarske djelatnost u određenom trenutku izrasta u nešto što u drugi plan stavlja ostale ciljeve zbog kojih je udruga osnovana, smatram da bi bilo bolje otvoriti novi pravni oblik radi lakšeg praćenja i transparentnosti poslovanja.

Umjesto zaključka…

Osim svega navedenog važan kriterij prilikom odabira pravog pravnog oblika je i specifičnost posla kojim se planirate baviti, ali i sveobuhvatna procjene najpovoljnije situacije. Troškovi osnivanja, procjenjena količina posla i prihoda, troškovi promjene u registru, porezi… Osim odabira organizacijskog oblika važno je napomenuti da mogućnost odabira postoji i kad je riječ o ulasku u sustav poreza na dodanu vrijednost. No to je jedna sasvim druga tema…

Odgovori