De minimis (potpore male vrijednosti)

Razlikujemo dvije vrste potpora u RH – potpore male vrijednosti (de minimis) i državne potpore.

Gornja granica de minimis potpore koja se može dodijeliti jednom poduzetniku je 200.000,00 EUR u tekućoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.

Navedeni iznos je definirala Europska komisija za koji smatraju da ne može utjecati na trgovinu među državama članicama ili da se njime narušava tržišno natjecanje odnosno prijeti njegovim narušavanjem.

Korisnici mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici koji obavljaju gospodarsku djelatnost i prodaju robu ili uslugu.

Ako korisnik obavlja usluge od općeg gospodarskog interesa i prima potpore male vrijednosti za obavljanje tih usluge, na takvog poduzetnika primjenjuje se najviša gornja granica od 500.000 eura za razdoblje od 3 fiskalne godine utvrđena Uredbom br. 360/2012. Navedeno se trenutno ne odnosi na društvena poduzeća koja obavljaju djelatnosti od općeg interesa.

Potpora se smatra dodijeljenom u trenutku kada poduzetnik u skladu s odgovarajućim nacionalnim pravnim poretkom stekne zakonsko pravo na primanje potpore, neovisno o datumu isplate potpore male vrijednosti poduzetniku s time da davatelj potpore mora jasno navesti primatelju da se radi o potpori male vrijednosti.

Sve detalje o potporama možete pronaći ovdje:

Naknade za vrijeme bolovanja radnika

Razlikujemo različite vrste bolovanja, pa tako su i refundacije tih bolovanja isto različite. Neke odmah terete Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok druge prvih 42. kalendarska dana isplaćuje poslodavac (ili 7. dana ako se radi o invalidu rada), a tek nakon toga ima pravo na refundaciju od HZZO-a.

Radnik je dužan poslodavcu u roku od 3 dana od oboljenja dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad. Ako radnik to ne učini, poslodavac mu nije obavezan isplatiti plaću.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće. Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće na teret HZZO-a je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.

Kako bi se utvrdilo koji iznos mora obavezno platiti poslodavac potrebno je izraditi prosjek plaće za prethodnih 6 mjeseci prije nego je nastupilo bolovanje. Radnik mora imati minimalno 2 mjeseca staža kako bi se mogao izračunati prosjek plaće. Ako radnik nema ni jednu isplaćenu plaću unatrag 6 mjeseci tada da bi mogao ostvariti naknadu plaće na teret HZZO-a mora imati radni staž u posljednje dvije godine najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima.

Prema čl. 51. Zakona, ako radniku istekne ugovor o radu za vrijeme bolovanja on ima pravo na naknadu najviše 30 dana od prestanka radnog odnosa. Isto tako naknade za bolovanje bez obzira tko ih isplaćuje izuzete su od ovrhe.

Naknada plaće u iznosu 100% od osnovice se isplaćuje za naknadu plaće

  • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,
  • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,
  • za vrijeme korištenja rodiljnog  dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena,
  • za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,
  • za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,
  • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
  • za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini,
  • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava

Za prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno za prvih 7 dana privremene nesposobnosti za rad za invalida rada u slučaju ako je osiguranik:

  • privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu
  • privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje ne može obaviti izvan radnog vremena

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a

Od 43. dana privremene nesposobnosti za rad, odnosno od 8. dana privremene nesposobnosti za rad za invalida rada u slučaju ako je osiguranik:

  • privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,
  • privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje ne može obaviti izvan radnog vremena

Od 1. dana privremene nesposobnosti za rad:

  • zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta
  • zbog njege oboljelog djeteta (pod djetetom smatra se vlastito dijete, posvojeno dijete, pastorče, dijete u partnerskoj skrbi, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj)  ili supružnika ( pod supružnikom smatra se bračni, izvanbračni, životni partner i neformalni životni partner sukladno propisima o obiteljskim odnosima i propisima koji uređuju životno partnerstvo osoba istog spola),
  • zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Kada se naknada plaće isplaćuje direktno od HZZO-a

Od 1. dana u slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog:

  • izolacije osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
  • transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
  • komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem
  • korištenja rodiljnog  dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama,
  • dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta,

Kada poslodavac traži refundaciju od HZZO-a za isplaćenu plaću mora priložiti sljedeću dokumentaciju:

  1. Potvrda o plaći (R1)
  2. Izvješće o bolovanju (doznaka)
  3. Dokaz o isplaćenoj nadoknadi
  4. Zahtjev za refundacijom

Valja napomenuti da, ako radnik ima veću plaću od maksimalnog iznosa kojeg HZZO refundira tada poslodavac mora na razliku uplatiti poreze i doprinose, tj. tretirati kao plaću. Do iznosa od 4.257,28 kn poslodavac uplaćuje radniku samo neto plaću (bez poreza i doprinosa) i navedeno potražuje od HZZO-a.

Njega djeteta

Naknadu za njegu djeteta od prvog dana isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a.

Radnik ima pravo na 100% plaće za njegu djeteta mlađeg od 3 godine, a za dijete starije od 3 godine i njegu supružnika ima pravo na 70% plaće, ali do maksimalnog iznosa od 4.257,28 kn za puni mjesec na bolovanju.

Isto tako ako je jedan roditelj nezaposlen ili već koristi bolovanje za njegu djeteta, tada drugi roditelj ne može koristiti bolovanje.

Primjer izračuna bolovanja:

Radnik ima prosječnu neto plaću unatrag 6 mjeseci prije nego je nastupilo bolovanje za njegu djeteta mlađeg od 3 godine u iznosu od 7.000,00 kn. Kako je radnik bio na bolovanju cijeli mjesec poslodavac mu može isplatiti 4.257,28 kn neto bez plaćanja poreza i doprinosa. Poslodavac može odlučiti da radniku isplati puni iznos plaće, ali tada na razliku do 7.000,00 kn tj. iznos 2.742,72 kn neto mora preračunati u bruto plaću i platiti sve zakonom određene poreze i doprinose.

KAKO MAKNUTI DUGOTRAJNU IMOVINU SA POPISA?

Ako imate imovinu koja vam je na popisu dugotrajne imovine, ali je prastara, neupotrebljiva ili se ne koristi te bi ste je htjeli riješiti evo nekoliko natuknica za vas.

Imovina se ne može bez vjerodostojne dokumentacije isknjižiti iz poslovnih knjiga, a zapisnik o otpisu nije s gledišta poreznih propisa dovoljan za učiniti to.

Kako bi maknuli imovinu s popisa (a da bude porezno priznat trošak) vi je možete:

1. prodati

2. donirati

3. uništiti

4. adekvatno zbrinuti (otpad)

Prodati imovinu možete po tržišnoj cijeni (ako je knjigovodstvena nula) na temelju izdanog računa. Ugovor o donaciji udruzi koja obavlja humanitarnu, zdravstvenu, športsku, vjersku ili drugu društveno korisnu djelatnost idealan je način da u rashode stavite dodatnih 2% od vrijednosti prihoda prošle godine te smanjite osnovicu za porez na dobit/dohodak.

Imovinu možete zbrinuti kao otpad s „Potvrdom o primljenom otpadu“ od komunalne tvrtke za zbrinjavanje otpada. Na potvrdi mora biti navedena ne samo težina otpada nego mora biti naveden i opis i količina navedenog otpada (npr. kod elektroničkog otpada mora biti naveden broj računalna, količina i sl.).

Ako ti nije moguće ostaje vam uništenje imovine za koju da bi bila porezno priznati rashod morate pozvati poreznog službenika da bude prisutan prilikom uništenja; ili morate posjedovati odgovarajuću dokumentaciju od tvrtke koja će uništiti navedenu imovinu.

Da stvar bude interesantnija, isti postupak potrebno je provoditi i kod sitnog inventara.

Stoga prije ovogodišnjeg popisa pobrinite se da inventurna komisija ima lak posao, te da sva imovina koju posjedujete sa 31.12. bude i u upotrebi.

DNEVNICE OD 01.09.2019.

Od 01. rujna 2019. visina pune dnevnice (za službena putovanja koja traju duže od 12 sati) iznosi 200,00 kn, dok pola dnevnice (za putovanja koja traju duže od 8 sati, a kraće od 12 sati) iznosi 100,00 kn.

Isto tako ako je na službenom putu osiguran 1 obrok (ručak ili večera) puna dnevnica iznosi 140,00 kn, a ako su osigurana oba obroka (i ručak i večera) puna neoporeziva dnevnica iznosi 80,00 kn. Doručak uračunat u cijenu noćenja se ne smatra osiguranom prehranom i priznaje se u punom iznosu dnevnica gdje ostala 2 obroka nisu osigurana. Smatra se da je osobi osigurana prehrana i ako je ona uračunata u cijenu kotizacije, karte (npr. avionske karte) ili ako je zaposlenik na službenom putu častio poslovne partnere (reprezentacija).

Novost je da više u dnevnicu ne ulazi prijevoz od zračne luke, autobusne stanice i sl. do hotela i natrag (prvi dolazak i zadnji odlazak iz odredišta javnim prijevozom).

Dnevnice određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata prelaska granice Hrvatske, a dnevnice odredene za stranu državu iz koje se dolazi – do sata prelaska granice Hrvatske. Ako se za službeno putovanje upotrebljava avionska dnevnica se obračunava od sata polaska aviona s posljednjeg aerodroma u Hrvatskoj do sata povratka aviona na prvi aerodrom u Hrvatskoj.

Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu država u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku – dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za tu stranu državu.

Člankom 7. stavkom 20. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je ako se jedan službeni put odnosi na put u tuzemstvo i inozemstvo, prvo se utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu, uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu. Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od 8, odnosno više od 12 sati, a u inozemstvu manje od 8 sati, tada se isplaćuje pripadajuća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sati provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

Zeleni ured

Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje obavljaju zaposlenici u svakodnevnom uredskom poslovanju kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, te povećalo efikasno korištenje resursa.

Uredski poslovi zahtijevaju rad na računalu, administrativne poslove, komunikaciju sa klijentima i sl. Pri tome svaka osoba koristi i neke resurse poput grijanja, klime,  električne energije, vode, papira i sl. Često ne razmišljamo kako utječu naši postupci na okoliš – Da li smo morali baš taj papir printati?,  Jesmo li ugasili svjetlo?, Koliko dugo nam je radila klima u uredu dok smo bili vani na sastanku?, Računalo mi je ostalo upaljeno…

Malim promjenama načina postupanja sa resursima u svakodnevnom životu možemo ne samo uštedjeti financijska sredstva već i pozitivno utjecati na smanjenje otpada i stvoriti kvalitetnije i zdravije radno mjesto.

Kako bi se u potpunosti mogla primijeniti načela Zelenog ureda potrebno je već kod samog planiranja rada i nabave resursa razmišljati „zeleno“ , jasno definirati mjere kojih će se organizacija pridržavati, kontinuirano pratiti potrošnju resursa te u startu uložiti više u opremu i rad kako bi krajnji rezultat bio „zeleno poslovanje“.

Za početak dajemo neke ideje kojih se svi lako možemo pridržavati, a pozitivno će utjecati na okoliš i smanjenje emisije stakleničkih plinova:

  • Isključite računala kada idete s posla
  • Ne koristite screen savere
  • Printajte obostrano (ili ako je moguće na škart papir)
  • Sve što možete radite on-line: čuvajte dokumente, šaljite mailove, čitajte literaturu i sl.
  • Kupujte reciklirani papir
  • Prije ispisa provjerite dokument (print preview), smanjite slova, printajte 2 stranice na 1 papir
  • Koristite štedne žarulje
  • Koristite prirodno svjetlo
  • GASITE SVJETLO kad vam nije potrebno ili kad izlazite iz ureda
  • Grijte prostoriju na temperaturu 19-21 stupanj za vrijeme radnog vremena, van radnog vremena postavite temperaturu na 15 stupnjeva
  • Hladite prostoriju na temperaturu 25-26 stupnjeva (ili max 7 stupnjeva razlike u odnosu na vanjsku temperaturu)
  • Ne zaklanjajte radijatore namještajem ili zavjesama
  • Ne otvarajte prozor kada radi klima
  • Zatvarajte vodu dok perete ruke
  • Hladite vodu u hladnjaku
  • Ugradite vodokotliće s dvojnim ispustom vode
  • Suđe perite dok se nakupi ili palite perilicu suđa dok je puna (a ne poluprazna)
  • RAZVRSTAVAJTE OTPAD  (i adekvatno ga zbrinite)
  • Pijte vodu iz staklenih boca
  • Hranu nosite u višekratnim posudama
  • Kupujte lokalne proizvode koji ne zahtijevaju dugotrajan prijevoz
  • Održavajte on-line sastanke umjesto da putujete na mjesto sastanka
  • Koristite bicikle, pješačite, koristite javni prijevoz ili dijelite prijevoz s kolegama (bilo kod dolaska na posao ili odlaska na službeni put)
  • REUSE, REDUCE, RECYCLE (Smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj)

Kontroling u društvenim poduzećima

Kontroling je ukratko upravljanje poslovnim rezultatom. On objedinjava sve resurse organizacije, analizira ljudske, materijalne, financijske i informacijske resurse, uspoređuje ih s planovima i trendovima te pretvara sve objedinjene podatke u informacije koje su potrebne menadžmentu za odlučivanje.

Postupci u financijskom kontrolingu

Kontroling se radi na više razina ovisno o vrsti odluke koju je potrebno donijeti – strateška razina ili operativna. Na strateškoj razini se uspoređuju višegodišnji podaci i donosi odluka koja može dovesti do restrukturiranja poduzeća, gašenja pogona, otpuštanja radnika, povećanja proizvodnje, nove investicije i sl. Operativna je svakodnevna razina gdje se uspoređuje najčešće mjesečna realizacija i odstupanja sukladno tome.

Izvor: www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/3_godina/kontroling/KONTROLING_1.ppt

Neki od postupaka financijskog kontrolinga su:

  1. Planiranje prihoda i troškova
  2. Upravljanje poslovnim rezultatima
  3. Upravljanje troškovima
  4. Interne kontrole
  5. Analiza financijskih izvještaja i poslovno odlučivanje

Svako upravljanje započinje izradom plana. Plan se sastoji najmanje od prihoda i rashoda koji se očekuju u poslovnoj godini. Idealno je ako se plan proširi i na plan proizvodnje i plan prodaje, a sve ovisno o vrsti djelatnosti kojom se organizacija bavi. Ovisno o potrebi kontrolinga rade se i planovi – možda će nekome biti potreban dnevni plan, dok će kod manjih organizacija biti dovoljan i tromjesečni plan.

Plan se uspoređuje sa dostupnim knjigovodstvenim podacima, pa prije izrade plana je potrebno prilagoditi softver da ima mogućnost kreiranja informacija koje su nam potrebne za usporedbu i analizu podataka.  Kada dobijemo realizirane podatke možemo ih ponajprije uspoređivati sa planovima, zatim sa prethodnim godinama, konkurentima, trendovima na tržištu i vidjeti gdje se nalazi naša organizacija. Ako organizacija ima više djelatnosti, više glavnih proizvoda i usluga koje želi pratiti dobro je u informacijskom sustavu i u planovima definirati centre odgovornosti. Ti centri mogu biti i odjeli – prodaja, uprava, proizvodnja; ili razdvajati praćenje po uslugama knjigovodstva i edukacije. Kada imamo centre možemo lakše mjeriti učinkovitost i upravljati poslovnim rezultatom.

Podaci iz financijskih izvještaja služe nam i za dobivanje pokazatelja našeg poslovanja, poput pokazatelja profitabilnosti, efikasnosti, rentabilnosti, likvidnosti koji u kratkom roku mogu snimiti stanje organizacije i ukazati na neželjena odstupanja.

Ako smo dostigli maksimum na tržištu sa svojim proizvodom/uslugom a još ne postižemo odgovarajuću dobit treba se orijentirati na troškove. Troškove možemo dijeliti na fiksne i varijabilne. Varijabilni troškovi su oni vezani uz proizvod ili uslugu, a fiksni troškovi su stalni troškovi bez obzira na naše poslovanje i ostvarene prihode poput najma, režija i sl. Kod troškova je potrebno analizirati operativnu učinkovitost i učinkovitost poslovnih procesa kako bi se vidjelo gdje su moguće uštede.

Naravno da se nijedna analiza ne može raditi bez da imamo unaprijed definirane rizike i prijetnje koje se mogu dogoditi, te izrađen sustav interne kontrole i upravljanja tim rizicima ako se realiziraju.

Kada sve planove i izvršenja usporedimo, te analiziramo rizike i razloge odstupanja menadžment može donijeti kvalitetnu odluku o budućem poslovanju.

Pripajanje jedne udruge drugoj

Kod pripajanja jedne udruge drugoj potrebno se voditi Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Zakonom o udrugama.

I jedan i drugi zakon šturo navode načine pripajanja, pa smo tako prilikom stvarnog pripajanja dviju većih organizacija bili prepušteni sami sebi i tumačenjima različitih službi.

Radi primjera: Zakon o udrugama govori da treba napraviti odluku o pripajanju i njezin sadržaj:

„Odluka o pripajanju sadrži nazive i sjedišta udruga, odredbe o prijenosu imovine udruge koja se pripaja (točan opis prava i obveza koje se prenose) i prava članova pripojene udruge.“

Dok Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija govori samo o rokovima predaje financijskih izvještaja, bez navođenja što i kako sa imovinom, obvezama udruge, zaposlenicima, volonterima i sl.:

„Kod statusne promjene pripajanja neprofitne organizacije koje se pripajaju postojećoj jedinici sastavljaju financijske izvještaje za poslovnu godinu s datumom koji prethodi datumu pripajanja. Postojeća jedinica konsolidira izvještaje pripojenih jedinica i evidentira promjene u svojim računovodstvenim knjigama.“

Isto tako u Zakonu se navodi da se financijski izvještaji moraju predati u roku od 60 dana od dana pripajanja za organizaciju koja se pripaja.

Odluka o pripajanju

Bez odluke o pripajanju nismo mogli pokrenuti postupak u uredu državne uprave, a odluka sadržava podatke o imovini i obvezama organizacije. Od trenutka odluke, pa do pravomoćnosti rješenje prošlo je mjesec dana – projekti udruge su bili aktivni, ljudi zaposleni, stvarali su se troškovi i financijska slika organizacije se promijenila pa smo radili i novu odluku o prijenosu imovine i obveza. Kad je odluka bila pravomoćna onda smo odjavljivali radnike sa stare udruge i prijavljivali na novu, te obavještavali sve dobavljače, kupce, partnere, volontere i posebno donatore o preuzimanju potraživanja i obveze od strane nove udruge.

Datum pripajanja nam je bio veoma važan zbog prijave/odjave radnika na novu organizaciju, jer po zakonu vi morate prijaviti radnika najkasnije dan ranije (tj. prije početka radnog odnosa), tako da smo mi već morali sa 31.08. napraviti odjave radnika sa stare udruge-a i prijaviti na novu udrugu. Moramo pohvaliti zaposlenici u Uredu državne uprave koje su nam sa rješenjem stvarno išle na ruku i uvažile našu zamolbu da zbog lakšeg prijenosa zaposlenih i pravdanja projektnih troškova pripajanje bude zadnji dan u mjesecu.

Problemi vezani uz predaju financijskog izvještaja

Drugi problem sa kojim smo se susreli je predaja financijskog izvještaja FINA-i. Naime oni u sustavu nisu imali mogućnost prihvaćanja godišnjeg financijskog izvještaja koji nije vezan uz godinu. Prvotno su nas odbili i rekli da predamo izvještaj u veljači 2017. Kad smo bili uporni i objasnili im da taj izvještaj po Zakonu moramo predati do 31.10. (60 dana od pripajanja), onda su se potrudili i dobili odobrenje od Zagreba za prihvaćanje našeg izvještaja van obračunskog razdoblja.

Financijski izvještaj radi organizacija koja se gasi, te se u početno stanje nove organizacije prebacuje završno stanje stare organizacije.

Ostale sitnice na koje skrećemo pozornost prilikom pripajanja

Stvari na koje možda još treba skrenuti pozornost, a da mi nismo razmišljali:

  • Dolaze sve nove inventarne naljepnice na inventar koji se prenosi
  • Kod prijenosa telefonskih brojeva morali smo plaćati penale i naknade za prijenos (iako nismo ukidali pretplatu, nego prenosili na novu organizaciju jer stara više ne postoji)
  • Dobro pročitati ugovore od donatora što se dešava prilikom pripajanja, jer smo izgubili određena financijska sredstva zbog nemogućnosti financiranja 2 projekta od istog ugovornog tijela
  • Nabildati se sa strpljenjem kod banaka za zatvaranje računa, prijenosa novaca, ukidanja kartica, potpisivanje 500 dokumenata kako predstavnika stare organizacije tako i predstavnika nove organizacije (ista stvar s potpisima se nam desila i kod telekomunikacijskih operatera)
  • Prilikom pripajanja – nova organizacija preuzima sve obveze prema zaposlenicima od stare organizacije. Na primjer ako ljudi imaju ugovor na neodređeno vrijeme, 10.000 kn bruto plaću i 25 dana godišnjeg odmora u staroj organizacija, tada taj ugovor preuzima i nova organizacije, pa tek kasnije može prilagoditi prava aneksom (ako je potrebno)
  • S obzirom da nam je stara organizacija bila vlasnik/osnivač nekoliko poduzeća trebali smo promijeniti vlasnika tih organizacija i na trgovačkom sudu. Bilo je potrebno ispunjavati zahtjeve za promjene u sudskom registru, raditi knjige poslovnih udjela, donijeti za svaku promjenu original kopiju rješenja iz registra udruga (ili ovjerenu kopiju), platiti nekoliko stotina kuna i dobiti predstavnike nove organizacije i direktore poduzeća kod javnog bilježnika na potpisivanje opet hrpe dokumentacije

Administrativni troškovi na projektu

Bez obzira da li se radi o projektu financiranom iz nacionalnih sredstva, EU izvora ili međunarodnih donatora svaki od njih financira administrativne, neizravne ili indirektne troškove u određenom postotku.

Koji su to administrativni troškovi?

U administrativne troškove ubrajaju se oni troškovi koji nastaju u okviru projekta, ali nisu u izravnoj vezi s ostvarenjem jednog ili više ciljeva projekta.

To su troškovi koji nastaju kako bi se provela aktivnost, ali nije cijeli iznos troška vezan uz projekt koji provodimo. Najčešći primjer takvog troška su troškovi najma i režija u uredu u kojem organizacija posluje.

Administrativni troškovi se kreću u iznosima od 7% do 20% ukupne vrijednosti direktnih troškova projekta ili troškova osoblja. Iznos ovisi o donatoru i jasno je definiran u pozivu za podnošenje projektnih prijedloga ili uputama za prijavitelje.

Kod ESF projekata taj iznos je 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja.

Primjeri administrativnih/neizravnih troškova:

  • računovodstvo (trošak knjigovodstvenih usluga);
  • administrativni troškovi (naknade za osobe ovlaštene za zastupanje društva, čije se odgovornosti ne odnose isključivo na projekt);
  • troškovi operativnog osoblja (ljudski resursi, financijske i administrativne usluge, usluge tajništva te pravne usluge) neophodne za poslovanje;
  • najam uredskog prostora za administrativnu provedbu projekta;
  • naknade za električnu i toplinsku energiju, plin i vodu, naknade za zbrinjavanje otpadnih voda i dr. režijski troškovi;
  • troškovi poštarine, telefona, interneta, kurirske usluge;
  • usluge tekućeg održavanja
  • uredski materijal, sitni inventar
  • bankarske nknade (oprez: u nekim projektima bankarski troškovi nisu prihvatljivi!)
  • naknada za usluge koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektne aktivnosti a dio su općeg poslovanja nekog subjekta (npr. usluge izrade dokumentacije i provedbe postupka nabave opreme);
  • izrada promotivnih materijala koji služe promociji projekta, a šireg su značenja i odnose se na cjelokupno područje djelovanja nekog subjekta (primjerice ugovor s nekom PR agencijom za cjelokupno područje djelatnosti, a ne samo za projekt).

Kako se izračunavaju administrativni troškovi?

Najjednostavniji način obračunavanja navedenih troškova je postotak od ukupnih direktnih troškova. No neki donatori traže da se ti troškovi izračunavaju na temelju broj zaposlenih ili kvadrature uredskog prostora.

Primjer:

Pretpostavimo da imamo sljedeće troškove na projektu:

Troškovi osoblja 100.000 kn
Ukupni direktni troškovi projekta 300.000 kn
Broj zaposlenih osoba u organizaciji 10
Broj zaposlenih osoba na projektu (puno radno vrijeme) 2
Uredski prostor organizacije 100 m2
Prostor potreban za provedbu projekta (za 2 zaposlene osobe) 20 m2

Sada ćemo prikazati izračun administrativnih troškova putem različitih modela:

15 % troškova osoblja 100.000 kn *0,15 15.000 kn
15% direktnih troškova 300.000 kn *0,15 45.000 kn
Administrativni troškovi na temelju broja
zaposlenih i troškova osoblja
2/10=0,2
100.000 kn * 0,2
20.000 kn
Administrativni troškovi na temelju kvadrature
i ukupnih troškova
20/100 = 0,2
300.000 kn * 0,2
60.000 kn

Financijski planovi društvenih poduzeća

Preporuča se za svaku organizaciju bez obzira na pravni oblik da donosi financijske planove koje će prihvaćati najviše tijelo upravljanja. Iako poduzeća i zadruge nemaju zakonske obveze za to, udruge tj. neprofitne organizacije moraju po Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija donositi financijske planove.

Obavezni sadržaj financijskog plana za udrugu

Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.

Gore navedena neprofitna organizacija mora usvojiti financijski plan najkasnije do 31.12. tekuće godine za narednu. Plan usvaja najviše tijelo upravljanja.

Financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od:

– plana prihoda i rashoda (sa planiranim rezultatom poslovanja 31.12. tekuće godine)

– plana zaduživanja i otplata

– obrazloženja financijskog plana

U obrazloženju financijskog plana potrebno je stavke prihoda i rashoda povezivati sa planiranim programom rada i aktivnostima, te objasniti parametre koji su se koristi kod izračuna pojedinih pozicija prihoda i rashoda. Plan prihoda i rashoda se mora izrađivati najmanje po skupinama sukladno kontnom planu propisanom za neprofitne organizacije.

Primjer financijskog plana:

Primjer obrazloženja financijskog plana:

Što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću u udrugama?

Pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela, bez namjere stjecanja dobitka, koje udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe organiziraju za vrijeme obavljanja njihove osnovne djelatnosti ili aktivnosti, za potrebe svojih djelatnika i članova u svojim poslovnim prostorima ne smatra se ugostiteljskom djelatnošću.

Što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću?

  • pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove, članove drugih vatrogasnih organizacija te građane, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše 4 puta u jednoj kalendarskoj godini, uz prethodnu prijavu mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu, najkasnije 3 dana prije održavanja navedenih događaja, te obvezu izdavanja čitljivog i točnog računa za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu
  • pripremanje i usluživanje jela, napitaka i pića (alkoholnih i bezalkoholnih), bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorijama
  • pripremanje i posluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju udruge i ustanove nacionalnih manjina u svojim prostorijama i prostorima održavanja manifestacija radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta
  • pružanje usluga prehrane i smještaja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, ako te usluge pružaju djelatnici navedenih ustanova djelatnicima ili korisnicima svojih ustanova, ili djelatnicima ili korisnicima neke druge od navedenih ustanova
  • pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnika Oružanih snaga RH i djelatnika Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, ako te usluge pružaju djelatnici tih Ministarstava, djelatnicima ili pripadnicima tih Ministarstava, kao i na pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnicima Ministarstava obrane i oružanih snaga drugih država
  • organiziranje prehrane i smještaja koje organizira Savez izviđača Hrvatske i njegove udruge – članice, za članove Saveza izviđača Hrvatske i Svjetske organizacije izviđačkog pokreta, radi obavljanja djelatnosti udruge
  •  pružanje usluga prehrane (“toplog obroka”), napitaka i bezalkoholnih pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje za potrebe svojih djelatnika organiziraju pravne i fizičke osobe te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za vrijeme trajanja radnog vremena, a udruge za svoje članove u svojim poslovnim prostorijama i prostorima dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili aktivnost
  • pripremanje i posluživanje jela, napitaka i pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorima (čl. 6. st. 1. t. 6.);

Povremeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti

Udruge kao sudionici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i/ili jedinice lokalne samouprave ili drugi organizator, uz odobrenje jedinice lokalne samouprave, mogu na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića, napitaka. Njihova obaveza je uz odobrenje JL(R)S-a imati i istaknute cijene te izdavati račun za pruženu uslugu.