Zeleni ured

Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje obavljaju zaposlenici u svakodnevnom uredskom poslovanju kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, te povećalo efikasno korištenje resursa.

Uredski poslovi zahtijevaju rad na računalu, administrativne poslove, komunikaciju sa klijentima i sl. Pri tome svaka osoba koristi i neke resurse poput grijanja, klime,  električne energije, vode, papira i sl. Često ne razmišljamo kako utječu naši postupci na okoliš – Da li smo morali baš taj papir printati?,  Jesmo li ugasili svjetlo?, Koliko dugo nam je radila klima u uredu dok smo bili vani na sastanku?, Računalo mi je ostalo upaljeno…

Malim promjenama načina postupanja sa resursima u svakodnevnom životu možemo ne samo uštedjeti financijska sredstva već i pozitivno utjecati na smanjenje otpada i stvoriti kvalitetnije i zdravije radno mjesto.

Kako bi se u potpunosti mogla primijeniti načela Zelenog ureda potrebno je već kod samog planiranja rada i nabave resursa razmišljati „zeleno“ , jasno definirati mjere kojih će se organizacija pridržavati, kontinuirano pratiti potrošnju resursa te u startu uložiti više u opremu i rad kako bi krajnji rezultat bio „zeleno poslovanje“.

Za početak dajemo neke ideje kojih se svi lako možemo pridržavati, a pozitivno će utjecati na okoliš i smanjenje emisije stakleničkih plinova:

  • Isključite računala kada idete s posla
  • Ne koristite screen savere
  • Printajte obostrano (ili ako je moguće na škart papir)
  • Sve što možete radite on-line: čuvajte dokumente, šaljite mailove, čitajte literaturu i sl.
  • Kupujte reciklirani papir
  • Prije ispisa provjerite dokument (print preview), smanjite slova, printajte 2 stranice na 1 papir
  • Koristite štedne žarulje
  • Koristite prirodno svjetlo
  • GASITE SVJETLO kad vam nije potrebno ili kad izlazite iz ureda
  • Grijte prostoriju na temperaturu 19-21 stupanj za vrijeme radnog vremena, van radnog vremena postavite temperaturu na 15 stupnjeva
  • Hladite prostoriju na temperaturu 25-26 stupnjeva (ili max 7 stupnjeva razlike u odnosu na vanjsku temperaturu)
  • Ne zaklanjajte radijatore namještajem ili zavjesama
  • Ne otvarajte prozor kada radi klima
  • Zatvarajte vodu dok perete ruke
  • Hladite vodu u hladnjaku
  • Ugradite vodokotliće s dvojnim ispustom vode
  • Suđe perite dok se nakupi ili palite perilicu suđa dok je puna (a ne poluprazna)
  • RAZVRSTAVAJTE OTPAD  (i adekvatno ga zbrinite)
  • Pijte vodu iz staklenih boca
  • Hranu nosite u višekratnim posudama
  • Kupujte lokalne proizvode koji ne zahtijevaju dugotrajan prijevoz
  • Održavajte on-line sastanke umjesto da putujete na mjesto sastanka
  • Koristite bicikle, pješačite, koristite javni prijevoz ili dijelite prijevoz s kolegama (bilo kod dolaska na posao ili odlaska na službeni put)
  • REUSE, REDUCE, RECYCLE (Smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj)

Kontroling u društvenim poduzećima

Kontroling je ukratko upravljanje poslovnim rezultatom. On objedinjava sve resurse organizacije, analizira ljudske, materijalne, financijske i informacijske resurse, uspoređuje ih s planovima i trendovima te pretvara sve objedinjene podatke u informacije koje su potrebne menadžmentu za odlučivanje.

Postupci u financijskom kontrolingu

Kontroling se radi na više razina ovisno o vrsti odluke koju je potrebno donijeti – strateška razina ili operativna. Na strateškoj razini se uspoređuju višegodišnji podaci i donosi odluka koja može dovesti do restrukturiranja poduzeća, gašenja pogona, otpuštanja radnika, povećanja proizvodnje, nove investicije i sl. Operativna je svakodnevna razina gdje se uspoređuje najčešće mjesečna realizacija i odstupanja sukladno tome.

Izvor: www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/3_godina/kontroling/KONTROLING_1.ppt

Neki od postupaka financijskog kontrolinga su:

  1. Planiranje prihoda i troškova
  2. Upravljanje poslovnim rezultatima
  3. Upravljanje troškovima
  4. Interne kontrole
  5. Analiza financijskih izvještaja i poslovno odlučivanje

Svako upravljanje započinje izradom plana. Plan se sastoji najmanje od prihoda i rashoda koji se očekuju u poslovnoj godini. Idealno je ako se plan proširi i na plan proizvodnje i plan prodaje, a sve ovisno o vrsti djelatnosti kojom se organizacija bavi. Ovisno o potrebi kontrolinga rade se i planovi – možda će nekome biti potreban dnevni plan, dok će kod manjih organizacija biti dovoljan i tromjesečni plan.

Plan se uspoređuje sa dostupnim knjigovodstvenim podacima, pa prije izrade plana je potrebno prilagoditi softver da ima mogućnost kreiranja informacija koje su nam potrebne za usporedbu i analizu podataka.  Kada dobijemo realizirane podatke možemo ih ponajprije uspoređivati sa planovima, zatim sa prethodnim godinama, konkurentima, trendovima na tržištu i vidjeti gdje se nalazi naša organizacija. Ako organizacija ima više djelatnosti, više glavnih proizvoda i usluga koje želi pratiti dobro je u informacijskom sustavu i u planovima definirati centre odgovornosti. Ti centri mogu biti i odjeli – prodaja, uprava, proizvodnja; ili razdvajati praćenje po uslugama knjigovodstva i edukacije. Kada imamo centre možemo lakše mjeriti učinkovitost i upravljati poslovnim rezultatom.

Podaci iz financijskih izvještaja služe nam i za dobivanje pokazatelja našeg poslovanja, poput pokazatelja profitabilnosti, efikasnosti, rentabilnosti, likvidnosti koji u kratkom roku mogu snimiti stanje organizacije i ukazati na neželjena odstupanja.

Ako smo dostigli maksimum na tržištu sa svojim proizvodom/uslugom a još ne postižemo odgovarajuću dobit treba se orijentirati na troškove. Troškove možemo dijeliti na fiksne i varijabilne. Varijabilni troškovi su oni vezani uz proizvod ili uslugu, a fiksni troškovi su stalni troškovi bez obzira na naše poslovanje i ostvarene prihode poput najma, režija i sl. Kod troškova je potrebno analizirati operativnu učinkovitost i učinkovitost poslovnih procesa kako bi se vidjelo gdje su moguće uštede.

Naravno da se nijedna analiza ne može raditi bez da imamo unaprijed definirane rizike i prijetnje koje se mogu dogoditi, te izrađen sustav interne kontrole i upravljanja tim rizicima ako se realiziraju.

Kada sve planove i izvršenja usporedimo, te analiziramo rizike i razloge odstupanja menadžment može donijeti kvalitetnu odluku o budućem poslovanju.

Pripajanje jedne udruge drugoj

Kod pripajanja jedne udruge drugoj potrebno se voditi Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Zakonom o udrugama.

I jedan i drugi zakon šturo navode načine pripajanja, pa smo tako prilikom stvarnog pripajanja dviju većih organizacija bili prepušteni sami sebi i tumačenjima različitih službi.

Radi primjera: Zakon o udrugama govori da treba napraviti odluku o pripajanju i njezin sadržaj:

„Odluka o pripajanju sadrži nazive i sjedišta udruga, odredbe o prijenosu imovine udruge koja se pripaja (točan opis prava i obveza koje se prenose) i prava članova pripojene udruge.“

Dok Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija govori samo o rokovima predaje financijskih izvještaja, bez navođenja što i kako sa imovinom, obvezama udruge, zaposlenicima, volonterima i sl.:

„Kod statusne promjene pripajanja neprofitne organizacije koje se pripajaju postojećoj jedinici sastavljaju financijske izvještaje za poslovnu godinu s datumom koji prethodi datumu pripajanja. Postojeća jedinica konsolidira izvještaje pripojenih jedinica i evidentira promjene u svojim računovodstvenim knjigama.“

Isto tako u Zakonu se navodi da se financijski izvještaji moraju predati u roku od 60 dana od dana pripajanja za organizaciju koja se pripaja.

Odluka o pripajanju

Bez odluke o pripajanju nismo mogli pokrenuti postupak u uredu državne uprave, a odluka sadržava podatke o imovini i obvezama organizacije. Od trenutka odluke, pa do pravomoćnosti rješenje prošlo je mjesec dana – projekti udruge su bili aktivni, ljudi zaposleni, stvarali su se troškovi i financijska slika organizacije se promijenila pa smo radili i novu odluku o prijenosu imovine i obveza. Kad je odluka bila pravomoćna onda smo odjavljivali radnike sa stare udruge i prijavljivali na novu, te obavještavali sve dobavljače, kupce, partnere, volontere i posebno donatore o preuzimanju potraživanja i obveze od strane nove udruge.

Datum pripajanja nam je bio veoma važan zbog prijave/odjave radnika na novu organizaciju, jer po zakonu vi morate prijaviti radnika najkasnije dan ranije (tj. prije početka radnog odnosa), tako da smo mi već morali sa 31.08. napraviti odjave radnika sa stare udruge-a i prijaviti na novu udrugu. Moramo pohvaliti zaposlenici u Uredu državne uprave koje su nam sa rješenjem stvarno išle na ruku i uvažile našu zamolbu da zbog lakšeg prijenosa zaposlenih i pravdanja projektnih troškova pripajanje bude zadnji dan u mjesecu.

Problemi vezani uz predaju financijskog izvještaja

Drugi problem sa kojim smo se susreli je predaja financijskog izvještaja FINA-i. Naime oni u sustavu nisu imali mogućnost prihvaćanja godišnjeg financijskog izvještaja koji nije vezan uz godinu. Prvotno su nas odbili i rekli da predamo izvještaj u veljači 2017. Kad smo bili uporni i objasnili im da taj izvještaj po Zakonu moramo predati do 31.10. (60 dana od pripajanja), onda su se potrudili i dobili odobrenje od Zagreba za prihvaćanje našeg izvještaja van obračunskog razdoblja.

Financijski izvještaj radi organizacija koja se gasi, te se u početno stanje nove organizacije prebacuje završno stanje stare organizacije.

Ostale sitnice na koje skrećemo pozornost prilikom pripajanja

Stvari na koje možda još treba skrenuti pozornost, a da mi nismo razmišljali:

  • Dolaze sve nove inventarne naljepnice na inventar koji se prenosi
  • Kod prijenosa telefonskih brojeva morali smo plaćati penale i naknade za prijenos (iako nismo ukidali pretplatu, nego prenosili na novu organizaciju jer stara više ne postoji)
  • Dobro pročitati ugovore od donatora što se dešava prilikom pripajanja, jer smo izgubili određena financijska sredstva zbog nemogućnosti financiranja 2 projekta od istog ugovornog tijela
  • Nabildati se sa strpljenjem kod banaka za zatvaranje računa, prijenosa novaca, ukidanja kartica, potpisivanje 500 dokumenata kako predstavnika stare organizacije tako i predstavnika nove organizacije (ista stvar s potpisima se nam desila i kod telekomunikacijskih operatera)
  • Prilikom pripajanja – nova organizacija preuzima sve obveze prema zaposlenicima od stare organizacije. Na primjer ako ljudi imaju ugovor na neodređeno vrijeme, 10.000 kn bruto plaću i 25 dana godišnjeg odmora u staroj organizacija, tada taj ugovor preuzima i nova organizacije, pa tek kasnije može prilagoditi prava aneksom (ako je potrebno)
  • S obzirom da nam je stara organizacija bila vlasnik/osnivač nekoliko poduzeća trebali smo promijeniti vlasnika tih organizacija i na trgovačkom sudu. Bilo je potrebno ispunjavati zahtjeve za promjene u sudskom registru, raditi knjige poslovnih udjela, donijeti za svaku promjenu original kopiju rješenja iz registra udruga (ili ovjerenu kopiju), platiti nekoliko stotina kuna i dobiti predstavnike nove organizacije i direktore poduzeća kod javnog bilježnika na potpisivanje opet hrpe dokumentacije

Administrativni troškovi na projektu

Bez obzira da li se radi o projektu financiranom iz nacionalnih sredstva, EU izvora ili međunarodnih donatora svaki od njih financira administrativne, neizravne ili indirektne troškove u određenom postotku.

Koji su to administrativni troškovi?

U administrativne troškove ubrajaju se oni troškovi koji nastaju u okviru projekta, ali nisu u izravnoj vezi s ostvarenjem jednog ili više ciljeva projekta.

To su troškovi koji nastaju kako bi se provela aktivnost, ali nije cijeli iznos troška vezan uz projekt koji provodimo. Najčešći primjer takvog troška su troškovi najma i režija u uredu u kojem organizacija posluje.

Administrativni troškovi se kreću u iznosima od 7% do 20% ukupne vrijednosti direktnih troškova projekta ili troškova osoblja. Iznos ovisi o donatoru i jasno je definiran u pozivu za podnošenje projektnih prijedloga ili uputama za prijavitelje.

Kod ESF projekata taj iznos je 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja.

Primjeri administrativnih/neizravnih troškova:

  • računovodstvo (trošak knjigovodstvenih usluga);
  • administrativni troškovi (naknade za osobe ovlaštene za zastupanje društva, čije se odgovornosti ne odnose isključivo na projekt);
  • troškovi operativnog osoblja (ljudski resursi, financijske i administrativne usluge, usluge tajništva te pravne usluge) neophodne za poslovanje;
  • najam uredskog prostora za administrativnu provedbu projekta;
  • naknade za električnu i toplinsku energiju, plin i vodu, naknade za zbrinjavanje otpadnih voda i dr. režijski troškovi;
  • troškovi poštarine, telefona, interneta, kurirske usluge;
  • usluge tekućeg održavanja
  • uredski materijal, sitni inventar
  • bankarske nknade (oprez: u nekim projektima bankarski troškovi nisu prihvatljivi!)
  • naknada za usluge koje nisu u izravnoj vezi s provedbom projektne aktivnosti a dio su općeg poslovanja nekog subjekta (npr. usluge izrade dokumentacije i provedbe postupka nabave opreme);
  • izrada promotivnih materijala koji služe promociji projekta, a šireg su značenja i odnose se na cjelokupno područje djelovanja nekog subjekta (primjerice ugovor s nekom PR agencijom za cjelokupno područje djelatnosti, a ne samo za projekt).

Kako se izračunavaju administrativni troškovi?

Najjednostavniji način obračunavanja navedenih troškova je postotak od ukupnih direktnih troškova. No neki donatori traže da se ti troškovi izračunavaju na temelju broj zaposlenih ili kvadrature uredskog prostora.

Primjer:

Pretpostavimo da imamo sljedeće troškove na projektu:

Troškovi osoblja 100.000 kn
Ukupni direktni troškovi projekta 300.000 kn
Broj zaposlenih osoba u organizaciji 10
Broj zaposlenih osoba na projektu (puno radno vrijeme) 2
Uredski prostor organizacije 100 m2
Prostor potreban za provedbu projekta (za 2 zaposlene osobe) 20 m2

Sada ćemo prikazati izračun administrativnih troškova putem različitih modela:

15 % troškova osoblja 100.000 kn *0,15 15.000 kn
15% direktnih troškova 300.000 kn *0,15 45.000 kn
Administrativni troškovi na temelju broja
zaposlenih i troškova osoblja
2/10=0,2
100.000 kn * 0,2
20.000 kn
Administrativni troškovi na temelju kvadrature
i ukupnih troškova
20/100 = 0,2
300.000 kn * 0,2
60.000 kn

Financijski planovi društvenih poduzeća

Preporuča se za svaku organizaciju bez obzira na pravni oblik da donosi financijske planove koje će prihvaćati najviše tijelo upravljanja. Iako poduzeća i zadruge nemaju zakonske obveze za to, udruge tj. neprofitne organizacije moraju po Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija donositi financijske planove.

Obavezni sadržaj financijskog plana za udrugu

Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.

Gore navedena neprofitna organizacija mora usvojiti financijski plan najkasnije do 31.12. tekuće godine za narednu. Plan usvaja najviše tijelo upravljanja.

Financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od:

– plana prihoda i rashoda (sa planiranim rezultatom poslovanja 31.12. tekuće godine)

– plana zaduživanja i otplata

– obrazloženja financijskog plana

U obrazloženju financijskog plana potrebno je stavke prihoda i rashoda povezivati sa planiranim programom rada i aktivnostima, te objasniti parametre koji su se koristi kod izračuna pojedinih pozicija prihoda i rashoda. Plan prihoda i rashoda se mora izrađivati najmanje po skupinama sukladno kontnom planu propisanom za neprofitne organizacije.

Primjer financijskog plana:

Primjer obrazloženja financijskog plana:

Što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću u udrugama?

Pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela, bez namjere stjecanja dobitka, koje udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe organiziraju za vrijeme obavljanja njihove osnovne djelatnosti ili aktivnosti, za potrebe svojih djelatnika i članova u svojim poslovnim prostorima ne smatra se ugostiteljskom djelatnošću.

Što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću?

  • pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove, članove drugih vatrogasnih organizacija te građane, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše 4 puta u jednoj kalendarskoj godini, uz prethodnu prijavu mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu, najkasnije 3 dana prije održavanja navedenih događaja, te obvezu izdavanja čitljivog i točnog računa za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu
  • pripremanje i usluživanje jela, napitaka i pića (alkoholnih i bezalkoholnih), bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorijama
  • pripremanje i posluživanje jela, pića i napitaka koje organiziraju udruge i ustanove nacionalnih manjina u svojim prostorijama i prostorima održavanja manifestacija radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta
  • pružanje usluga prehrane i smještaja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sličnih ustanova, ako te usluge pružaju djelatnici navedenih ustanova djelatnicima ili korisnicima svojih ustanova, ili djelatnicima ili korisnicima neke druge od navedenih ustanova
  • pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnika Oružanih snaga RH i djelatnika Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, ako te usluge pružaju djelatnici tih Ministarstava, djelatnicima ili pripadnicima tih Ministarstava, kao i na pružanje usluga prehrane i smještaja pripadnicima Ministarstava obrane i oružanih snaga drugih država
  • organiziranje prehrane i smještaja koje organizira Savez izviđača Hrvatske i njegove udruge – članice, za članove Saveza izviđača Hrvatske i Svjetske organizacije izviđačkog pokreta, radi obavljanja djelatnosti udruge
  •  pružanje usluga prehrane (“toplog obroka”), napitaka i bezalkoholnih pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje za potrebe svojih djelatnika organiziraju pravne i fizičke osobe te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za vrijeme trajanja radnog vremena, a udruge za svoje članove u svojim poslovnim prostorijama i prostorima dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili aktivnost
  • pripremanje i posluživanje jela, napitaka i pića, bez namjere stjecanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, koje udruge umirovljenika organiziraju za članove udruga umirovljenika u svojim klupskim prostorima (čl. 6. st. 1. t. 6.);

Povremeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti

Udruge kao sudionici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i/ili jedinice lokalne samouprave ili drugi organizator, uz odobrenje jedinice lokalne samouprave, mogu na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića, napitaka. Njihova obaveza je uz odobrenje JL(R)S-a imati i istaknute cijene te izdavati račun za pruženu uslugu.

Paušalni obrt od A do Z

Mogućnost otvaranja paušalnog obrta uvelike smanjuje troškove poslovanja početnicima jer lako zadovoljite sve zakonske obveze bez angažiranja stručnih osoba. Jedina manjka obrta u odnosu na j.d.o.o. je što u obrtu za svoje poslovanje odgovarate cjelokupnom svojom imovinom.

Poslovanje obrtnika paušalista regulirano je Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 1/17).

Postupak otvaranja paušalnog obrta

Najjednostavniji postupak je ponajprije otići u ured za gospodarstvo sukladno vašem sjedištu i pitati što vam sve treba za otvaranje paušalnog obrta. Uredi se znadu razlikovati od županije do županije, pa da ne šećete bezveze.

Ukratko u uredu državne uprave u vašem gradu/županiji nakon popunjavanja zahtjeva (definiranje naziva obrta i djelatnosti) i plaćanja troškova dobivate kroz par dana rješenje o upisu u obrtni registar. Sa tim dokumentom možete dalje izraditi pečat, otvoriti žiroračun u banci te se prijaviti na mirovinsko osiguranje i poreznu upravu kao obrtnik paušalist.

Postupak otvaranja jasno opisan na stranicama plavog ureda.

Uvjeti da uopće možete otvoriti paušalni obrt su:

1) ako ste poljoprivrednik onda ne smijete biti u sustavu PDV-a

2) vaši godišnji naplaćeni primici ne smiju premašiti 300.000 kn

Ako zadovoljavate sve uvjete rok za prijavu Poreznoj upravi je 8 dana prije početka obavljanja nove paušalne djelatnosti. A ako ste postojeći obrtnik koji želi preči na paušalno oporezivanje rok za prelazak je 15.01. tekuće godine ako vam primici u prethodnoj nisu premašili 300.000 kn.

Obveza vođenja poslovnih knjiga

Kao paušalist  obvezni ste voditi samo evidenciju o ostvarenom prometu na obrascu KPR, u kojoj se osim računa naplaćenih u gotovini, upisuju i računi koji su naplaćeni bezgotovinskim putem.

Isto tako obvezni ste do 15. siječnja tekuće godine predati u poreznu upravu Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti te uplaćenom paušalnom porezu i prirezu poreza na dohodak na obrascu PO-SD. U navedeno izvješće je potrebno tromjesečno upisati promete koje ste imali upisane u obrascu KPR (knjiga prometa), te uplaćeni tromjesečni porez i prirez. U poslovne primitke koji se iskazuju u PO-SD obrascu, potrebno je uključiti i primitke po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora primljenih za samostalnu djelatnost. Znači sve što ste dobili u gotovini ili na žiroračun morate upisati u obrazac PO-SD.

S motrišta drugih propisa, ovisno o djelatnosti kojom se bavite potrebno je voditi neke dodatne evidencije:

  • Svi paušalni obrtnicu moraju izdavati račun bez obzira da li radili gotovinom ili putem žiroračuna. Oslobođenje od obveze izdavanja računa odnosi se samo na paušaliste koji vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima.
  • Ako imate zaposlene radnike tada trebate predavati sve obrasce vezano uz radne odnose (prijave, odjave, isplatne liste, JOPPD obrasce i sl.)
  • Ako se bavite trgovinom tada je potrebno imati evidencije o stanju robe tj. knjigu popisa i ostale robne evidencije. Ista situacije je i kod ugostitelja- potrebno je voditi evidencije robe
  • Ako naplaćujete svoju robu/usluge u gotovini tada je potrebno imati i fiskalnu blagajnu, opće akte o blagajničkom poslovanju i certifikat i prijavu fiskalizacije u poreznu upravu.

Kolike su moje obveze prema državi?

Paušalisti moraju plaćati porez i prirez ovisno o primitcima, te doprinose ovisno da li jesu ili nisu u radnom odnosu.

Porez i prirez se plaća tromjesečno na temelju rješenja PU. Npr. porez na razdoblje 01.01.-31.03. trebate platiti najkasnije do 31.03.

Ako zaradite više od 300.000 kn u toku godine prestajete biti paušalni obrtnik, ulazite u sustav PDV-a i vodite svoje poslovne knjige kao svaki drugi obrtnik stoga dobro planirajte svoje godišnje primitke.

Ostvareni ukupni primici Godišnja porezna osnovica Godišnji paušalni porez na dohodak Godišnji paušalni prirez (grad ZG) – 18%
Od 0,00 do 85.000,00 12.750,00 1.530,00 275,40
Od 85.000,01 do 115.000,00 17.250,00 2.070,00 372,60
Od 115.000,01 do 149.500,00 22.425,00 2.691,00 484,38
Od 149.500,01 do 230.000,00 34.500,00 4.140,00 745,20
Od 230.000,01 do 300.000,00 45.000,00 5.400,00 972,00

Paušalni porez uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika.

Primjer uplate:

Grad Samobor

Žiroračun: HR7510010051738012004

Model: HR68

Poziv na broj: 1449 – OIB obveznika uplate poreza

Osim poreza i prireza potrebno je plaćati i doprinose. Doprinosi se uplaćuju zasebno svaki na svoj žiroračun gdje informacije u uplatnim računima dajemo u nastavku. Isto tako različiti su iznosi doprinosa s obzirom da li radite kod drugog poslodavca ili ne. Imajte na umu da se doprinosi svake godine mijenjaju s obzirom na promjenu osnovice plaća pa provjerite prije uplate doprinosa za siječanj na web stranicama obrtničke komore koji su novi iznosi doprinosa za plaćanje.

Izvor tablica: www.plaviured.hr

Osim poreza i doprinosa u drugoj godini poslovanja paušalni obrti su obvezni plaćati i članarinu Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Besplatna on-line edukacija za mlade nezaposlene za financijskog administratora u društvenom poduzeću

Kada ste osoba koja nakon završetka škole dolazi na neko radno mjesto treba vam određeno vrijeme prilagodbe. Administracija je specifičan posao koji osim teorije koju ste stekli u školi zahtjeva i puno znanja u praksi.

ACT KONTO d.o.o. zajedno sa partnerima GONG, ZEF i Synergia savjetovanje d.o.o. u sklopu projekta FAIR net – Mreža FAIR (Financije, Administracija i Računovodstvo) poslovanja u društvenim poduzećima želi pomoći mladim nezaposlenim osobama da kroz edukaciju za financijskog administratora steknu praktična znanja iz poručja ljudskih resursa, financijske administracije u društvenim poduzećima, projektne administacije, financijskog i projektnog izvještavanje. S obzirom da svaki pravni oblik ima svoje specifičnosti naša edukacija obuhvaća 3 pravna oblika – udruga, zadruga i d.o.o.

Edukacije će se odvijati putem on-line edukacijskog sustava uz 3 fizička susreta sa predavačima te kontinuiranim grupnim on-line konzultacijama sa mentorima.

Edukacija je namijenjena mladim nezaposlenim osobama do 25 godina i sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela, projektnog zadatka te on-line provjere znanja.

Prijave su otvorene do 12.10.2017. putem maila: pnagradic@zef.hr. Nakon završene edukacije svaki kandidat dobiva potvrdu o završenoj edukaciji za “Financijskog administratora u društvenom poduzeću”, a oni najbolji imaju priliku odraditi praksu u jednom od partnerskih organizacija ovisno o mjestu stanovanja. Program stručne prakse započinje u veljači, a odvijat će se u Zagrebu, Splitu i Čakovcu.
Nakon završetka edukacije sudionici će postati članovi FAIR net mreže te imati mogućnost daljnjeg usavršavanja, razmjene znanja i iskustava, te mogućnost zapošljavanja u nekoj od organizacija članica FAIR net mreže.

FAIRnet – Mreža FAIR poslovanja u društvenim poduzećima

Sve više društvenih poduzetnika formalizira svoje poslovanje, a svojim društvenim, ekološkim i ekonomskim ciljevima nastoji osigurati dobrobit svojim zaposlenicima, članovima, lokalnoj zajednici ili društvu općenito.

Na tom putu stoje im različite financijsko-administrativne barijere – od neuređenosti zakonodavnog okvira, odabira pravnog oblika, zahtjevne administracije, osiguranja financijske stabilnosti, zapošljavanja, traženja kvalitetnog knjigovodstvenog servisa koji razumije njihove potrebe (ili barem zna što to je društveno poduzetništvo!)…, pa sve do toga da muku muče s pronalaskom kvalitetnog financijskog administratora za EU projekte. Nastavi čitati “FAIRnet – Mreža FAIR poslovanja u društvenim poduzećima”

Društveno poduzeće – koji pravni oblik odabrati?

Odlučili ste pokrenuti nešto svoje i prva nedoumica na koju ste naišli bilo je koji pravni oblik odabrati. To je pitanje koje muči sve one koji su se u barem jednom trenu odlučili za okretanje nove stranice u svom životu. Na žalost, puno je onih koji još uvijek nisu sigurni ni u razliku između obrta i tvrtke, a kada tu dodate i druge gospodarske subjekte poput zadruga, ustanova, OPG-a ili čak udruga, zbrka je još i veća. Posebno ako želite osnovati društveno poduzeće, pojam koji je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznat.

U nastavku teksa pokušat ću vam, na temelju iskustva iz prakse, dati svojevrsni vodič u kojem ćete naći detaljne informacije i savjete kako se snaći u moru birokracije te, nadam se, inspirirati ostale da se odluče za korak pokretanja vlastitog (društveno) poduzetničkog pothvata. Nastavi čitati “Društveno poduzeće – koji pravni oblik odabrati?”